Aktivistkinje i aktivisti koji se bore za prava LGBT osoba u toj uvelike konzervativnoj državi, članici Europske unije pod snažnim utjecajem moćne Rimokatoličke crkve, pozdravili su usvajanje zakona.

'Hrvatska je napravila povijesni iskorak kako bi stala uz bok progresivnim državama koje su već razriješile ovo pitanje', rekla je Iva Tomečić, glavna urednica LGBT news portala CroL, za AFP.

'Odsad istospolni parovi i obitelji konačno mogu zakonski regulirati svoje zajednice... znajući da ih država u kojoj žive, rade i plaćaju poreze tretira kao jednakopravne građane', rekla je Tomečić.

Zakon je podržalo 95 zastupnika u 151-članom parlamentu, deset je bilo suzdržanih, ali nitko nije glasao protiv.

Na referendumu koji je tražila skupina građana uz podršku Crkve Hrvati su prošle godine glasali da se u Ustav unese definicija braka kao 'zajednice žene i muškarca'.

No umjereno lijeva vlada premijera Zorana Milanovića obećala je da će unaprijediti gej prava te je usvojila zakon koji omogućuje istospolnim parovima da se registriraju kao životni partneri.

Inicijativa U ime obitelji, koja je inicirala referendum, napala je novi zakon kao onaj koji je 'protivan poštenju, temeljnim načelima demokracije i hrvatskom Ustavu'.

'Ovaj ideološki obojen zakon doživjet će fijasko', priopćili su.

'Značajna poboljšanja'

U maloj državi s 4,2 milijuna stanovnika, od kojih je gotovo 90 posto rimokatoličke vjeroispovijesti, stavovi prema gej pravima s vremenom su evoluirali. Za vrijeme prvoga Gay Pridea u Zagrebu 2002. ekstremisti su pretukli desetke sudionika. No povorke za gej prava sad se održavaju redovito iako su još pod snažnim mjerama osiguranja.

O tom pitanju otvorenije se raspravlja i u medijima te raste podrška javnosti borbi za ravnopravnost.

'Od prvog Pridea vide se značajna poboljšanja za LGBT ljude u gotovo svim aspektima i uspjeli smo svoje probleme približiti široj javnosti', rekao je novinar i aktivist Gordan Duhaček za AFP.

Ivo i Mladen nestrpljivo su čekali na usvajanje zakona, planirajući se registrirati iduće godine, tako da 'svatko ima vremena pripremiti se za vjenčanje'.

'Ovo je jedan od najvažnijih poteza ove vlade za cijelo društvo', rekao je Ivo, 32-godišnji biokemičar, za AFP.

Zakon bi trebao pomoći iskorijeniti homofobiju u Hrvatskoj tako što će općenito potaknuti veće prihvaćanje gejeva u društvu, dodao je.

'Kao i uvijek, to (životno partnerstvo) će započeti nekolicina ljudi... a ljudi će se s vremenom naviknuti', rekao je, ne želeći otkriti svoje prezime.

No njegov 33-godišnji partner Mladen upozorio je da će se mnogo gejeva ipak suzdržati od registracije kako bi izbjegli situacije u kojima bi se trebali neizbježno autati na poslu.

Prema istraživanju koje je u studenom objavio Zagreb Pride, više od polovice gej osoba u Hrvatskoj - njih 53 posto - željelo bi se vjenčati, a više od trećine voljelo bi imati djecu.