Američki znanstvenici objavili su rezultate istraživanja na devedesetogodišnjacima i stogodišnjacima u kojem su pronašli četiri gena koji imaju ključnu ulogu u procesu starenja i mogu otkriti koliko će dugo netko živjeti
U medicini se već desetljećima zna da su za dugovječnost važni i geni, a ne samo zdrav način života. Stručnjaci sa sveučilišta Stanford u SAD-u stoga su u novom istraživanju predstavljenom u časopisu PLOS Genetics identificirali veliku skupinu od 800 stogodišnjaka i 5.400 devedesetogodišnjaka i u njihovim genomima potražili gene koji bi mogli biti ključ njihova zdravlja i dugovječnosti.
'U doživljavanju stote postoji prilično jaka genetska komponenta, a mi je želimo otkriti', rekao je voditelj studije Stuart Kim profesor na odsjeku za razvojnu biologiju na Stanfordu.
'Počinjemo otkrivati tajnu zašto neki ljudi stare tako uspješno u usporedbi s većinom stanovništva', dodao je.
Kako bi istražili povezanost gena sa staračkim bolestima i dugovječnošću, znanstvenici su razvili posebnu statističku metodu koju su nazvali iGWAS. U njoj se koriste informacije o bolestima povezanim sa starenjem prikupljene u velikim studijama. U prvom koraku svoje studije potvrdili su svoju pretpostavku da postoji veliko preklapanje između gena povezanih sa staračkim bolestima i gena povezanih s ekstremno dugim životom.
Rezultati su identificirali četiri ključna gena: gen ABO koji je povezan s vrstom krvne grupe, gen CDKN2B koji je izuzetno važan za diobu stanica, gen APOE koji pokazuje sklonost Alzheimeru te gen SH2B3 koji kod voćnih mušica, ali i kod ljudi može produžiti život.
Snaga utjecaja navedena četiri gena analizirana je kasnije u zasebnoj studiji provedenoj na uzorku od 1.000 stogodišnjaka. Na temelju oba istraživanja tim sa Stanforda zaključio je da oni u velikoj mjeri odlučuju o trajanju života te o tome hoće li osoba u nekoj dobi razviti određene bolesti.
'Smatramo da je oko 20 posto dugovječnosti povezano s genima, a kod osoba koje žive ekstremno dugo taj je postotak i veći', pojasnio je Kim za New Scientist.
Primjerice ljudi s genom ABO rjeđe razvijaju bolesti i zastoj srca koji je jedan od glavnih uzroka smrti u razvijenim zemljama. Ljudi koji imaju gen CDKN2B sporije stare, a on ima važnu ulogu u borbi protiv raka koji se javlja kada funkcioniranje stanica postane abnormalno. U takvim slučajevima on ima potencijal da spašava živote.
Konačno studija je pokazala da ljudi trebaju sva četiri gena da bi ostali zdravi čak i u dubokoj starosti.
