Američka medijska kompanija Bloomberg objavila je prošlog tjedna da tajvansko ministarstvo obrane očekuje kinesku invaziju 2027. godine, naznačivši taj vremenski okvir kako bi obavijestilo tamošnje zakonodavce o nadolazećim vojnim vježbama koje simuliraju sveobuhvatan kineski vojni napad. Prema Bloombergovim izvorima, trajanje ovogodišnjih tajvanskih vojnih vježbi produljit će se na deset dana, dvostruko više od uobičajenog.

Fokusiranje ovogodišnjih vježbi na 2027. mogla bi biti politička strategija za prevladavanje zastoja u tajvanskom parlamentu, u kojem su oporbene stranke dovele u pitanje neke prijedloge troškova obrane. 'Ovo bi moglo natjerati oporbene stranke i javnost da osjećaju da je povećanje vojnog proračuna hitna potreba', rekao je za Bloomberg Jack Chen, direktor tajvanske lobističke skupine Formosa Defense Vision.

Da Kina priprema invaziju na Tajvan do 2027., objavili su prošle godine i američki dužnosnici, navodeći da Peking aktivno razvija borbene zrakoplove, ratne brodove i planove da udvostruči svoj arsenal balističkih i krstarećih projektila. U posljednje vrijeme rastu i amfibijske sposobnosti kineske ratne mornarice, osobito aktivnim širenjem desantnih i pomoćnih brodova te čamaca, a sve učestalije je i korištenje civilnih teglenica i trajekata.

Pritom valja napomenuti da od 2015. sve kineske brodograđevne tvrtke moraju projektirati i konstruirati transportna plovila prema vojnim standardima. Izvori pak ukazuju na to da se civilna flota sve više koristi za tajne pokrete trupa na vojnim vježbama u unutrašnjosti Kine.

Zastrašujući desantni mostovi

Peking je nedavno testirao nova pomoćna plovila dizajnirana za iskrcavanje oklopnih vozila s civilnih teglenica na nepripremljene obale. Ova odluka ima cilj značajno proširiti upotrebu civilne flote u vojnim operacijama. Masovna gradnja ovih brodova započela je u kineskim brodogradilištima početkom 2024., a vjeruje se da oni igraju ključnu ulogu u novom amfibijskom konceptu Kine, omogućujući brzo raspoređivanje teške opreme izravno na obalu.

Na krmi ovih brodova nalazi se velika otvorena platforma namijenjena za prihvat opreme i tereta s drugih plovila. Prema projektantima, oklopna vozila ukrcana na brod prolaze kroz njegov trup i izlaze preko povlačne rampe duge do 120 metara. Objavljeni videosnimci pokazuju da ovaj dizajn omogućuje brodovima zaobilaženje teško pristupačnih dijelova obale. Oprema se spušta izravno na čvrsto tlo, što značajno ubrzava raspoređivanje trupa.

Ključna značajka ovih plovila njihova je sposobnost primanja opreme izravno s konvencionalnih teretnih brodova, što povećava fleksibilnost operacija iskrcavanja. Još jedna važna značajka dizajna su uvlačivi potpornji jer povećavaju stabilnost plovila kada se približava obali. Analitičari su ustvrdili da potpornji smanjuju kotrljanje omogućujući pristajanje u krajnje nepovoljnim vremenskim uvjetima. Nakon što plovilo stigne do obale, ono postaje privremeno pristanište, pojednostavljujući proces iskrcavanja i osiguravajući kontinuiran rad tijekom pristajanja.

Pojedini analitičari ocjenjuju da bi izravna invazija na Tajvan bila prevelik izazov za Kinu, stoga je Peking pripremio alternativu vojnoj operaciji u obliku sveobuhvatne blokade otoka. Stručnjaci takva uvjerenja temelje na činjenici da je kineska vojska u više navrata uvježbavala njegovo opkoljavanje, što je potez koji bi izazvao globalnu krizu.

Dvije Ahilove pete Tajvana

Podsjetimo, Kina je u listopadu 2023. provela velike zračne i pomorske vježbe u kojima je sudjelovalo rekordnih 125 vojnih zrakoplova, uključujući lovce, helikoptere i dronove. Tajvansko ministarstvo obrane opisalo je taj događaj kao simulaciju blokade, a ona uključuje napade s mora i kopna te zatvaranje luka. Kineska vojska je opsežne manevre nazvala vježbom borbene spremnosti.

Odlučnost u osvajanju i pripajanju Tajvana, Kina pokazuje i sveopćom pomorskom ekspanzijom. Mornarica Narodnooslobodilačke kineske armije trenutno se može pohvaliti s više od 370 ratnih brodova, što je više od bilo koje druge države u svijetu. Procjenjuje se da će Kina do 2030. godine imati 425 borbenih plovila, nadmašujući time američku flotu za više od trećine. Kineski nosači zrakoplova pak zaostaju za svojim američkim pandanima u sposobnostima, no Peking ubrzano smanjuje taj jaz. Naručen je drugi nosač 2019., a uskoro će biti raspoređen i treći.

Ipak, najmoćnije oružje u kineskom arsenalu možda nisu projektili ili brodovi. Analitičari tvrde da bi to mogao biti kibernetički rat. Pritom podsjećaju da su svaku veliku kinesku vojnu vježbu u blizini Tajvana dosad pratili valovi kibernetičkih napada, usmjerenih na vladine sustave i komunikacijske mreže. Ranjivost djelomično priznate otočne države razotkrivena je prošle godine, kada su misteriozno presječeni podmorski internetski kabeli koji je povezuju s ostatkom svijeta.

Utjecajni India Times primjećuje da Ahilova peta Tajvana nije samo njegova blizina Kini, već i ovisnost o uvozu. Otok se oslanja na strane izvore za 96 posto svoje energije, uvozeći naftu, ugljen i prirodni plin. Dugotrajna blokada natjerala bi Tajvan da iskoristi sve zalihe, nakon čega bi uslijedio nestanak struje, a vrlo brzo i predaja. Indijski analitičari naglašavaju i da je sigurnost hrane slaba točka Tajvana jer oko 70 posto nje dolazi iz inozemstva. Kineska blokada u potpunosti bi iscijedila resurse otoka te bi se on slomio bez ispaljenog metka.

Sve ovisi o Washingtonu

Kina bi se umjesto skupe vojne operacije mogla odlučiti i za manje agresivan pristup u obliku karantene. Peking bi tako mogao nametnuti inspekcije brodovima koji putuju za Tajvan, počevši od Kaohsiunga, najveće otočne luke. Brodarskim tvrtkama koje se ne budu pridržavale toga mogao bi biti zabranjen pristup kineskim tržištima, što bi imalo globalne posljedice.

Vojni stručnjaci uvjereni su da bi kineska invazija na Tajvan bila jedna od najsloženijih vojnih operacija u modernoj povijesti. Tajvanski tjesnac opasan je za plovidbu, s nemirnim morem i ograničenim mjestima za iskrcavanje. Uz to, tajvanske litice, muljevite ravnice i guste urbane obale predstavljaju ogromne prepreke za iskrcavanje amfibija. Takva konfiguracija terena predstavlja značajnu prednost koja se dodatno može iskoristiti brojnim naprednim protubrodskim raketnim sustavima koje Tajvanu isporučuje SAD.

Tajvanska vojska svejedno trenira za najgori mogući scenarij te je u ožujku 2025. pokrenula petodnevnu ratnu vježbu, koja je simulirala trenutni odgovor na kineski napad, a kasnije ove godine očekuje se već spomenuta desetodnevna vježba, u skladu s procjenama američkih obavještajnih službi da će Kina napasti 2027. godine.

Geopolitički analitičari navode i mogućnost da se sudbina Tajvana možda neće odlučiti na bojnom polju, ističući da će njegova budućnost ovisiti o poziciji koju zauzme Washington. Stav SAD-a o Tajvanu uvijek je bio namjerno dvosmislen, ali nepredvidiva vanjska politika predsjednika Donalda Trumpa uzdrmala je dugogodišnje saveze. Njegova nedavna obustava američke potpore Ukrajini već je zategla odnose s Europom, a sličan potez vezan uz Tajvan mogao bi ohrabriti Peking.

Premda postupci Kine sugeriraju da ona postavlja temelje za eventualni obračun, ipak postoje znakovi suzdržanosti. Unatoč pojačanim vojnim vježbama i vatrenoj retorici, Peking je pokazao interes za održavanje bilateralnih odnosa s Washingtonom. Gospodarski rast ostaje prioritet za kineskog predsjednika Xi Jinpinga jer zna da bi mu se prebrza eskalacija napetosti mogla obiti o glavu. No čini se da Tajvan ima malo vremena nadati se diplomaciji jer je 2027. vrlo blizu, a kineske vježbe mogle bi se pretvoriti u pravi rat s globalnim implikacijama.