Kina je predstavila nacrt novog državnog proračuna u kojem vojna izdvajanja ponovno snažno rastu. Planirano je povećanje obrambenog budžeta za 7,2 posto, što bi ga dovelo na 1,78 bilijuna juana (oko 231 milijardu eura). Ovim se potezom nastavlja dugogodišnja strategija modernizacije vojske, koju je predsjednik Xi Jinping postavio kao jedan od prioriteta svoje vladavine
Kina ima drugi najveći proračun za obranu u svijetu nakon SAD-a. Otkako je preuzeo dužnost 2013., Xi Jinping zalaže se za sveobuhvatnu modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske. 'Vojska svjetske klase' trebala bi biti stvorena do 2049.
Peking naglašava kako se vojna ulaganja provode isključivo u svrhu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta, no istovremeno raste zabrinutost zbog sve intenzivnijih napetosti u regiji. Poseban fokus stavljen je na Tajvan, otok s 23 milijuna stanovnika koji Kina smatra svojim teritorijem i nije isključila mogućnost vojnog rješavanja ovog pitanja.
vezane vijesti
U posljednjih nekoliko mjeseci kineska je vojska pojačala morske i zračne manevre, a sve su češći ulasci borbenih zrakoplova u tajvansku zračnu obrambenu zonu.
No, Tajvan nije jedino žarište. Kina polaže teritorijalne zahtjeve u Južnokineskom moru, što dovodi do stalnih sukoba s Filipinima, čija vlada redovito prosvjeduje protiv kineskih poteza. Napetosti postoje i s Japanom, s kojim Kina ima dugogodišnji spor oko otoka u Istočnokineskom moru, dok su s Indijom sukobi povremeno eskalirali na spornim himalajskim granicama, piše Tagesschau.
Unatoč vojnim izazovima, kineska vlada naglašava da joj je ključni cilj stabilizacija gospodarstva. Planira se gospodarski rast od oko pet posto tijekom 2025. godine, a predviđeno je i otvaranje 12 milijuna novih radnih mjesta u urbanim sredinama te ograničenje inflacije na dva posto. Međutim, ostvarenje tih ciljeva neće biti jednostavno jer se kinesko gospodarstvo suočava s ozbiljnim problemima, uključujući dugotrajnu krizu u sektoru nekretnina, slabu domaću potrošnju te trgovinske pritiske iz inozemstva.
Posebno je osjetljivo pitanje trgovinskih odnosa sa Sjedinjenim Državama. Washington je upravo udvostručio carine na kineske proizvode, podigavši ih na 20 posto, što bi moglo dodatno otežati kineski izvoz. Kao odgovor, Kina je najavila uvođenje carina na američke poljoprivredne proizvode.
Sve ove teme bile su ključne na zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa, najvažnijem političkom skupu u Kini. Iako se radi o formalnom parlamentarnom tijelu, stvarne odluke već su unaprijed donesene u vrhu Komunističke partije, a rasprave i glasovanja uglavnom služe potvrđivanju postavljenih smjernica.
