Iran ima mogućnost izazvati američke pomorske snage i sposobnost da zatvori Hormuški tjesnac, iako u ograničenom vremenskom razdoblju. Nema sumnje da bi to dovelo do naftnog šoka. Međutim, rat sa SAD-om, naročito ako Iran pokuša zatvoriti Hormuški tjesnac, imao bi prije svega razoran učinak na iransko gospodarstvo, vojsku, ionako loše regionalne odnose i međunarodni položaj. Dakle, započinjanje sukoba s američkim snagama bilo bi ravno potezu kamikaze. I vojni analitičar Igor Tabak i naftni stručnjak Igor Dekanić smatraju da zatvaranje ovog strateški važnog prolaza ne bi bilo dobro kako za sve koji se tim putem opskrbljuju crnim zlatom, tako ni za sam Iran
'Iran posljednjih godina vodi prilično izolacijsku politiku, ne surađuje iskreno s međunarodnim tijelima i organizacijama, a njegova tehnološka avantura oko nuklearnoga programa otvara brojna pitanja o istinitosti tvrdnji o civilnoj prirodi tamošnjeg nuklearnog programa. Ipak, teško je zamisliti iransko djelovanje van neposredne regije - kraja u kojem ionako ima čitav niz takmaca', smatra vojni analitičar Igor Tabak
Tabak smatra da bitno veći problem od opasnosti samoga Irana za globalni mir predstavlja činjenica da njegovo političko ponašanje u regiji lako može postati okidačem koji u lošem smjeru pokreće čitav niz zemalja u njegovu okruženju.
'Time, na određen način, nije samo Iran problem, već je problem u čitavoj regiji koja je nestabilna i puna više ili manje prikrivenih lomova te politički trusnih područja', kaže Tabak.
'Zatvaranje Hormuškog tjesnaca je najoštrija mjera koja Iranu stoji na raspolaganju u odnosima s ukupnom međunarodnom zajednicom. To je potez koji donosi loše svima koji koriste naftu iz Perzijskoga zaljeva, ali i svima koji ikakvu naftu kupuju na međunarodnim tržištima. Među ostalim, to je i potez koji vrlo vjerojatno blokira i sam iranski promet nafte, koje većina također prolazi u svijet ovim tjesnacem – a ona je glavni izvor deviznih priljeva Irana te bitan dio njihovih nacionalnih prihoda, pojašnjava Tabak te smatra da se upravo zato radi se o potezu koji je krajnje ozbiljan i nakon kojeg više nema natrag.
Prijeti li nam nuklearni rat?
'Ako do nečeg takvog i dođe, neće biti problem u samome započinjanju blokade, već u održavanju takve blokade u situaciji kada ona počne ozbiljno štetiti ostatku svijeta, a posebice svjetskim ekonomskim i vojnim silama. Stoga postoji prilična vjerojatnost da je uvođenje takve blokade praktično, pa i ekvivalentno objavi rata većem broju itekako jakih svjetskih država koje će vjerojatno svojski prionuti otvaranju ovog ključnog međunarodnog prometnog pravca', kaže Tabak u razgovoru za tportal.
Tabak smatra da Iran ima na raspolaganju i mnogo drugih sredstava kojima može odgovoriti na pritiske i sankcije iz međunarodnoga okoliša, bez da se time dovede u toliko bezizlaznu situaciju kao što je prometna blokada Hormuza.
Nuklearni rat, iako možda popularan u medijima te dijelovima javnosti, predstavlja ultimativni užas. U slučaju Irana, teško je zamisliti da njihova nuklearna industrija još neko vrijeme bude u stanju proizvesti ikakvu nuklearnu bombu koja bi bila iole efikasno oružje, a posebice ne iole elegantno oružje uporabivo u nekoj kompleksnijoj borbenoj situaciji. Jednako tako, iznimno je teško zamisliti i situaciju da neka druga regionalna ili globalna sila uporabi nuklearno oružje protiv Irana, posebice ne kao išta osim krajnje zamislive vojne opcije. Utoliko nuklearni rat u Perzijskome zaljevu nije vjerojatan', zaključuje Tabak.
Naftni šok
Naftni stručnjak, prof. Igor Dekanić, u razgovoru za tportal rekao je da bi vjerojatno došlo do naftnog šoka kad bi se Iran zaista odlučio na zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
'Reakcije Zapada su odlučne. Ako se Iran odluči na zatvaranje Hormuškog tjesnaca, onda bi SAD i NATO zasigurno udarili na Iran', smatra Dekanić.
'Hormuški tjesnac je najznačajniji prolaz nafte. Njime godišnje prolazi oko 800 milijuna tona nafte, odnosno nešto manje od 20 posto ukupne svjetske proizvodnje i 40 posto svjetskog izvoza', pojašnjava Dekanić i dodaje da su SAD i sve zemlje uvoznice nafte obvezne imati tromjesečne zalihe nafte u visini tromjesečnog uvoza kako bi se spriječila fizička nestašica.
'Međutim, zatvaranje tog iznimno važnog naftnog prolaza neupitno bi dovelo do skoka cijena iako je ovako teško spekulirati koliki bi taj skok bio', kaže Dekanić.
'Valja napomenuti da takvim potezom Hrvatska ne bi bila ugrožena jer ne dobivamo naftu iz tog dijela. Međutim, s obzirom na svjetsko naftno tržište i mehanizam koji utječe na cijenu nafte, nakon dva tjedna i mi bismo osjetili pomake na domaćem naftnom tržištu', zaključuje Dekanić.
