Predstečajna nagodba nad Spačvom imala je sve preduvjete da postane uspješna priča o spašavanju tvornice sa 600 zaposlenih. Plan restrukturiranja poduprli su gotovo svi vjerovnici, HPB je odobrio kredit za nastavak poslovanja, a fond Questus je osigurao dodatnih 50 milijuna kuna za uspješno restrukturiranje. Ali afera s precijenjenim zemljištem prijeti da sve padne u vodu...
Dogovor vjerovnika o spašavanju drvne industrije Spačva isticao se kao dobar primjer predstečajne nagodbe. Tvrtka koja je završila u predstečajnom postupku sa 290 milijuna kuna obveza dobila je novog vlasnika i svježi kapital za nastavak poslovanja.
Izmijenjeni plan restrukturiranja koji su napravili većinski vjerovnici (HPB, Čvor d.o.o. i Tomislav Konjevod) i koji je izglasan većinom od 98,11 posto glasova predvidio je radikalnu promjenu vlasničke strukture ulaskom Škegrinog fonda Questus kao novog većinskog vlasnika, dok su dotadašnji većinski vlasnici Spačve Dario Puljiz i Tomislav Konjevod svedeni na svega 5,48 posto vlasništva.
U cijeloj priči činilo se da je najbolje prošla država. Za razliku od banaka i dobavljača koji su otpisali od 30 do 50 posto potraživanja, država je svoje potraživanje od 28,7 milijuna kuna u potpunosti namirila preuzimanjem zemljišta na lokaciji Vinkovačko Novo Selo, čija je vrijednost procijenjena na 33,5 milijuna kuna.
Međutim, više od godinu dana nakon postizanja nagodbe otvorena je istraga o procjeni vrijednosti zemljišta, što baca sjenu na džentlmenski dogovor vjerovnika.
Cijelu aferu je pokrenula smijenjena ravnateljica Nada Čavlović Smiljanec, koja je 3. ožujka zatražila od Područnog ureda Vukovar da izvrši procjenu vrijednosti predmetne nekretnine. Problem je nastao kad je nova procjena pokazala da sporno zemljište vrijedi svega šest milijuna kuna.
Ministru Liniću nije sporna prvobitna procijenjena vrijednost nekretnine od 33,5 milijuna kuna, već mu je sporno zašto je Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave, 's tolikim odmakom vremena od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora' zatražila od Područnog ureda Vukovar procjenu vrijednosti predmetne nekretnine.
Linić tvrdi da je procjena koju je naručila šefica Porezne uprave napravljena mimo uobičajene prakse i zakonskih propisa koji govore o porezu na promet nekretnina.
Stoga je od ravnateljice Čavlović Smiljanec zatražio još jednu procjenu kako bi vidio postoji li odgovornost sudskog procjenitelja i revizora protiv kojih bi se zbog eventualnih kriminalnih radnji mogao pokrenuti postupak naknade štete.
Međutim, nakon treće procjene za koju je, prema Linićevim riječima, bila zadužena ravnateljica Čavlović Smiljanec, Linić je zaključio da nema razloga za pokretanje postupka protiv prvog procjenitelja i revizora
Ravnateljica Čavlović Smiljanec pak 'pere ruke' i tvrdi da je treću procjenu, koja opravdava prvobitnu procijenjenu vrijednost, radio vještak kojeg je angažirao Linićev čovjek Tihomir Kralj.
Tko je kome smjestio u cijeloj priči, pokazat će istraga, ali postavlja se pitanje tko je ustvari profitirao ako je zemljište precijenjeno.
Najveću korist od krive procjene imao bi novi većinski vlasnik Spačve, a to je fond Questus, koji je dokapitalizacijom došao u posjed 66,2 posto dionica tvrtke u potpunosti očišćene od dugova prema državi
