Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a one bi trebale nastupiti u lipnju ove godine i njima se želi osigurati dodatan rast mirovina za 30 posto, tako da sveukupna prosječna mirovina iznosi najmanje 750 eura, najavio je Vidiš. Cilj je još više povećati njihovu adekvatnost, a izmijenit ćemo formulu usklađivanja mirovina, uvesti godišnji dodatak za sve umirovljenike i povećati staž za nositelje roditeljskih prava, najavio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

'Svake godine za milijardu eura povećavamo izdvajanja za mirovine - 2023. godine bilo je to sedam milijardi, 2024. godine 8,15 milijardi eura, a u 2025. bit će to oko devet milijardi eura', naglasio je.

'Poruka je da nam je svaki umirovljenik bitan', rekao je Vidiš u raspravi o konačnom prijedlogu zakona, prema kojem će se voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima na razminiranju omogućiti da pod istim uvjetima kao i pirotehničari idu u starosnu mirovinu.

Izmjene Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja državu će godišnje koštati 45.000 eura, a njima će biti obuhvaćeno 55 umirovljenika te će im se mirovine povećati za oko 60 eura mjesečno sa sadašnjih prosječno 843 eura, naveo je.

Voditelji radilišta i pomoćni djelatnici do sada su ostvarivali mirovinu prema općim propisima, a ubuduće će je dobivati prema posebnim pravima, kao i pirotehničari.

Oni, kao i pirotehničari, imaju pravo na beneficirani staž te im se godina dana rada računa kao 18 mjeseci, a zakonskim izmjenama omogućit će im se pravo na mirovinu ako imaju najmanje 25 godina staža, od čega najmanje osam provedenih na poslovima razminiranja. Zastupnici vladajuće većine i oporbe pozdravili su ujednačavanje prava, ističući da je riječ o opasnom i zahtjevnom poslu.

Od završetka rata od mina je stradalo 134 pirotehničara i pomoćnih djelatnika, a njih 40 izgubilo je život, rekao je HDZ-ov zastupnik Josip Đakić (HDZ).

Jelušić: EU za mirovine izdvaja prosječno 13, a Hrvatska manje od 11 posto

Za mirovine se u Uniji izdvaja prosječno 13 posto BDP-a, a u Hrvatskoj manje od 11 posto, te bi ove godine taj postotak mogao biti i manji ako gledamo proračunske podatke i planove, upozorio je predsjednik Foruma seniora SDP-a Ivo Jelušić u srijedu povodom Svjetskog dana socijalne pravde koji se obilježava 20. veljače. Kada je HDZ preuzeo vlast, prosječna starosna mirovna iznosila je 42 posto u odnosu na prosječnu plaću, a sada je na 39,2 posto, dakle tri posto je manja, rekao je Jelušić na konferenciji za medije osvrćući se na položaj umirovljenika u Hrvatskoj. Dodao je i da bi ove godine taj postotak mogao biti manji zato što se planira rast plaća oko 10 posto, a mirovine neće rasti.

Ustvrdio je i da je Vlada domišljato prošle godine promijenila statistiku te je uz broj mirovina koje su proizašle iz rada dodala one ostvarene po posebnim propisima, poput braniteljskih, koje su puno veće, kako bi prosječna mirovna izgledala veća.

Umjesto da mijenjaju stvarnost, mijenjaju statistiku

Umjesto da mijenjaju stvarnost, promijenili su statistiku, kazao je Jelušić. 'Ove godine država planira za mirovine izdvojiti 8,8 milijardi eura, što nije ni blizu 13 posto prosjeka u Uniji. A planirani BDP za ovu godinu iznosi oko 93 milijarde', kazao je Jelušić. Ističe i da se društvena nejednakost u Hrvatskoj povećala otkad je HDZ na vlasti. Mali broj bogatih sve je bogatiji, srednji sloj sve je malobrojniji, a nažalost je sve više onih siromašnih ili blizu granice siromaštva, kazao je.

'Prema Hrvatskom zavodu za statistiku, oko 650.000 ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. Ako su to rezultati Zavoda za statistiku, vjerujem da je stvarnost još puno gora jer mnogi nisu statistički obuhvaćeni', rekao je Jelušić.

Osim toga, ističe, galopirajuća inflacija učinila je da onima kojima je teško bude još teže, a da oni koji imaju dosta žive još bolje. 'Profiti poduzetnika posljednjih godina rasli su 80 posto, ni državi nije loše - proračun je rastao 46 posto, ali su plaće u gospodarstvu, dakle zaposlenima u realnom sektoru, rasle samo 19 posto, a mirovine još manje', kazao je Jelušić. Dodao je i da je stvarni postotak inflacije puno viši od službene statistike te iznio podatak iz 2022. godine, prema kojem je zbroj ostvarene bruto dobiti poduzeća u gospodarstvu veći od zbroja isplaćenih neto plaća zaposlenih tih poduzeća i pitao je li to socijalna pravda.

'Vlada to mirno gleda i ne smatra da je potrebno oporezivati ekstraprofit, a mi smatramo da je potrebno. Ona ne smatra da je potrebno oporezivati banke, financijske institucije koje izvlače ogroman novac iz Hrvatske, trgovačke lance itd. Mi smatramo da je ih potrebno oporezivati, a ta sredstva dati siromašnijima, dati za povećanje mirovina', rekao je Jelušić.