Don Ivan Grubišić svaka dva tjedna održat će tribine u Europskom domu na kojima će predstavljati ciljeve Saveza za građansku i etičku Hrvatsku pod zajedničkim naslovom 'Građansko društvo i duhovnost'.

Na prvoj od tih javnih diskusija govorio je o tome što su uvjeti za zdravu duhovnost, a to su osobnost, sloboda i odgovornost. Istaknuo je i četiri nacionalne sramote u Hrvata pa je kazao da su to politikantstvo, kriminal i korupcija, nefunkcionalnost pravne države i šutnja tzv. elita.

Kazao je da je politika, kako to poručuju francuski biskupi, 'sveta građanska dužnost' te je, odgovarajući na mnoga pitanja brojne publike, rekao da su hrvatski građani bili i ostali odviše tolerantni prema nepravdi i prema lopovima.

Govoreći o vlastitu putu, don Grubišić je kazao da su na njega puno veći utjecaj imali profesori na Filozofskom fakultetu koji su bili ateisti ili agnostici nego što je to bilo od njegovih profesora svećenika na Teološkom fakultetu. Kazao je da duhovnost nije isključiva te da je vidi i kod ateista, agnostika, kod nereligioznih ljudi te kod pripadnika drugih vjera. 'Često se događa da kod nas kršćana ima puno netrpeljivosti i svojevrsnog talibanizma. Tolerancija je uvjet građanskog društva i bez nje nema ni prave duhovnosti', kazao je.

U dijelu tribine u kojoj je odgovarao na pitanja publike je podcrtao da ima obavezu poštivati zakletvu koju je dao u hrvatskom Saboru te da ne može prihvatiti ucjene crkvenoga vodstva. U tom je vidu kazao da je 6. veljače primio ucjenjivačko pismo splitskoga nadbiskupa Marina Barišića koji mu je napisao da će ukinuti suspenziju (koja i nije postala pravovaljana zbog toga što se don Ivan Grubišić žalio Svetoj Stolici prijavivši nadbiskupa Barišića Kongregaciji za biskupe) ako se odrekne saborskog mandata.

'Poštuje li nadbiskup Barišić suverenitet Republike Hrvatske i političku volju hrvatskih građana? Poštuje li dignitet saborskih zastupnika?' pitao je retorički don Ivan najavljujući pismo apostolskom nunciju i svim veleposlanicima EU u Zagrebu.