Iako bi se pred saborskim zastupnicima već za mjesec dana trebao naći Bajićev izvještaj za 2011. godinu, interes je pobudio i onaj za 2010. Bajić je uvodno napomenuo da je USKOK u 2010. imao 1101 kaznenu prijavu, od kojih su se 152 odnosile na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 za korupciju. Iako je u 2010. smanjen broj prijava (za 1,5 posto), broj i težina najtežih oblika kaznenih djela korupcije u porastu je, pri čemu su najčešće zlouporabe položaja i ovlasti službenih osoba te djela primanja i davanja mita.

'Pad prijava za organizirani kriminal i korupciju je razlog za zabrinutost jer broj prijava na području organiziranog kriminala i korupcije ne odražava stvarno stanje. To odgovorno mogu tvrditi jer se iz informacija i provedenih izvida, koji nažalost nisu dali dovoljno argumenata da se prema Zakonu o kaznenom postupku popnemo nivo više u daljnjem postupanju, pokazuje da tih predmeta ima još jako puno', kazao je Bajić.

Što se pak tiče strukture kriminaliteta, i dalje su najzastupljenija kaznena djela vezana uz zlouporabu droga, dok na kaznena djela protiv života i tijela otpada 3,1 posto prijavljenog kriminala. U tom dijelu Bajić je naveo da je 2010. bilo teških ubojstava i 32 ubojstva, te 11 pokušaja teških ubojstava i 127 pokušaja ubojstva.

Većina saborskih zastupnika iskazala je žaljenje što se o izvještaju za 2010. godinu raspravlja tek danas, a među njima bio je i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, koji je Bajiću pažnju uputio i na gospodarski kriminal.

'Kamensko, Đakovština, KIO, MTČ, Jadrankamen, Dalmacijavino, Bilokalnik. Što je zajedničko ovim predmetima? Godinu do dvije prije otvaranja stečajnog postupka zaposleni radnici pojedinačno ili kroz sindikate upozoravali su i podnosili prijave državnim odvjetništvima sumnjajući ili čak pokušavajući dokazati da se iz tih tvrtki isisava novac, da se rade makinacije i malverzacije samo u cilju da se firma dovede do stečaja. Sve te tvrtke završile su u stečaju, nijedna od njih nije završila preustrojem, nitko nije nastavio barem djelomičnu proizvodnju, i onda nakon likvidacije razotkrijete da se zapravo radilo o borbi za zemljište ili drugu vrijednu imovinu', kazao je Lesar, upozorivši da je jedan takav slučaj i najava o stečaju Vjesnika.

Pohvale na izvještaj imala je i HNS-ova Nada Turina Đurić, no zamjerki je ipak bilo na kvalitetu rada DORH-a.

'Predmeti u kojima su naši visoki državni dužnosnici traju i 20-ak mjeseci i ja dolazim iz grada u kojem je protiv jednog visokog državnog dužnosnika (Vojko Obersnel, op. a.) istraga vođena 20 mjeseci. Užasno je opterećenje funkcionirati 20 mjeseci u takvoj poziciji. To je užasno opterećenje za funkcioniranje grada, ali i opterećenje za građane koji su dali povjerenje gradonačelniku. Da li bi u taj grad došao bilo koji investitor i razgovarao s gradonačelnikom koji je pod istragom da je oštetio budžet? Državno odvjetništvo ima velike ovlasti i veliku moć i mi ćemo vas zdušno podržati u svim koracima koje ćete poduzeti da predmete rješavate najvećom mogućom brzinom. Ali ako se predmeti rješavaju 20-ak mjeseci, onda ste nesposobni ili manipulirani', kazala je HNS-ovka.

Posebne pohvale Bajiću stigle su i iz HDZ-a, čiji su aktualni i bivši članovi najčešći gosti u DORH-ovim prostorijama. 'Vi ćete našu potporu u svom radu uvijek imati. Nećemo se vraćati u prošlost. Mi smo vas podržavali uvijek, pa i onda kada su istrage došle i do nekih ljudi koji su bili čelnici naše stranke', rekao je HDZ-ov Josip Salapić.

Bajića je ipak upozorio na problem curenja podataka iz istraga te kazao kako će njegova stranka predložiti da Sabor prilikom glasovanja o izvještaju zatraži od DORH-a da se ispita kako je uopće dolazilo do curenja podataka.

'Time se izravno krše temeljna ljudska prava, ali i onemogućava rad pravosuđa. To je nešto što je udar na temelje hrvatskog pravosuđa i zato vas u HDZ-u molimo da do kraja spriječite ovakve načine rada u Državnom odvjetništvu', kazao je Salapić