Povijesni datum, kaže Tonino Picula, misleći na 16. rujna i ratifikaciju sporazuma s Ukrajinom, uvelike je odredio političku budućnost Ukrajine jer, kaže, 'jedna dilema je otklonjena - Ukrajina nije i ne smije biti dio nekog postsovjetskog prostora, pogotovo u vazalnom odnosu, nego mora biti zemlja koja je u regularnom odnosu pridruživanja s Europskom unijom'.

'Taj put neće biti ni lagan ni jednostavan jer opterećenja koja Ukrajina mora svladati na tom putu će biti izuzetno velika, ne samo zbog unutarnje komponente, jer Europska unija sigurno neće primiti u članstvo državu koja u potpunosti ne kontrolira vlastiti teritorij ili nema riješene probleme koje opterećuju svaku zemlju kandidatkinju - od gospodarstva, pravosuđa, funkcioniranja tržišta - nego i vanjski pritisci na Ukrajinu neće jenjati ovim značajnim događajem od jučer jer Rusija će i dalje svoje nacionalne interese dozirano u Ukrajini i oko Ukrajine braniti', kaže Picula.

Naglašava da sve to i Europsku uniju stavlja u jednu posve novu situaciju jer prvi put otkad je proširenje krenulo s kraja pedesetih godina, naišla je na otvoreno neprijateljstvo u tom procesu. 'I politika koja slovi za najuspješniju od svih politika Europske unije dolazi u jednu fazu restriktivnosti, a sama EU to i priznaje kroz Ustav budućeg predsjednika Komisije Junckera, koji je rekao da idućih pet godina neće biti ni P od proširenja. To naravno nikako ne smije značiti da naša solidarnost i aktivna pomoć Kijevu smije izostati', ustvrdio je Picula.

Povukao je i paralelu s Hrvatskom rekavši kako i naša zemlja kao i Ukrajina do svoje slobode i neovisnosti dolaze iz sličnog konteksta. 'Riječ je o raspadu višenacionalnih složenih država od kojih se SFRJ raspala u jednom prvom periodu, nakon 90-tih, u relativno kratkom i krvavom ratu. Što se Ukrajine tiče to se događa s gotovo 20-godišnjim otklonom', kaže naš sugovornik.

'Prema tome, očito je da će obje zemlje s određenim povijesnim odmakom, morati proći kroz istu borbu ne samo za članstvo u Europskoj uniji kao takvo, nego borbu protiv autokracije, borbu za demokraciju i naravno savladavanje otpora onih iz svog neposrednog susjedstva koji naravno žele okupirati, žele zaustaviti zemlju na njenom putu', zaključuje Picula.

Treba li uvesti preferencijalno glasovanje i u naš izborni sustav? trebaju li građani o tom pitanju odlučiti na referendumu? Picula podsjeća da je Hrvatska svoj Ustav mijenjala u nekoliko navrata ne samo zbog zakonodavca već i zbog javnosti koja je tražila nova ustavna rješenja zbog promjena i okolnosti na kojima je tranzicijska država nastala u ratu.

'Prema tome, naš izborni sustav treba mijenjati, treba se prilagoditi onome što svijet već odavno ima, a mi pomalo stidljivo, pionirski preko izbora za Europski parlament. Dakle, ja podržavam svaki onaj korak u zakonodavstvu koji će dati veće ovlasti ili veću mogućnost građanima da neposredno biraju svoje zastupnike. Volio bih da se to donese konsenzusom političkih stranaka koji će to uvidjeti, ako ne, onda, u svakom slučaju, treba pitati ljude na referendumu', kaže Picula.

Na kraju se osvrnuo na stanje u SDP-u i najniži rejting u povijesti stranke. Kaže kako je točno da SDP ne uživa povjerenje kao i onda kada je izbore dobio te da se tu negdje i krije mogući odgovor na podizanje rejtinga godinu dana do izbora.

'Moje uvjerenje i preporuka je da se program obećan mora ispuniti ili barem naći vrlo uvjerljivo objašnjenje zašto ga se ne može ispuniti, a onda iza toga naravno ljudima vrlo suvislo objasniti što se može napraviti do konca mandata. Ako se to ne napravi solidno i brzo, onda nijedan loš rezultat nas ne bi trebao iznenaditi', otvoren je Picula.