Sucu istrage Zvonku Posavcu danas je drugi put poništena odluka o određivanju istražnog zatvora Milanu Bandiću i drugim osumnjičenicima u aferi Agram. Vijeće je tako pitanje o istražnom zatvoru za Bandića i ostale vratilo na odlučivanje sucu Posavcu treći put. Posljednji put odredio je istražni zatvor svima, ali je i svima - osim Milanu Bandiću - dozvolio puštanje na slobodu uz jamčevinu. Nova odluka očekuje se sutra nakon 13 sati.

Vijeće je ovaj put sucu zadalo smjernice prilikom novog odlučivanja. Ističu da svi osumnjičenici, koji na slobodi zadržavaju status odgovornih i službenih osoba, mogu doći u priliku da ugroze vođenje postupka, ali i da počine nova kaznena djela. U prijevodu, od suca se traži da prije oslobađanja osumnjičenika razmotri mogućnosti da neki od njih koji su na funkcijama daju ostavku na svoju poziciju ili da im se odrede posebne mjere opreza.

Također, u slučaju Milana Bandića, sudsko vijeće poručuje sucu Posavcu da se prisjeti odluke Ustavnog suda u postupku Marine Lovrić Merzel (dala ostavku na mjesto županice kako bi izašla iz Remetinca). 'Sugestija vijeća je ta da sudac istrage razmotri eventualnu primjenu mjere opreza u odnosu na Milana Bandića', rekao je glasnogovornik suda Krešimir Devčić.

Raspitali smo se koje bi to mogle biti druge mjere opreza, osim istražnog zatvora, u slučaju gradonačelnika Milana Bandića.

Bandić je možda već mogao biti na slobodi da je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Zagreba, ali kako nije - ostaje mogućnost ponavljanja kaznenog djela pa mu sudac nije dopustio čak ni jamčevinu.

No postoje i druge mogućnosti da Bandić izađe iz Remetinca a da ne mora podnijeti ostavku na gradonačelničku dužnost. Kazneni odvjetnik Rajko Mlinarić za tportal.hr kaže da sud po zakonu čak ima obavezu, ako je u mogućnosti, primijeniti druge mjere opreza prije nego što odredi istražni zatvor. 'Istražni zatvor je najstroža mjera i ona može doći na red tek ako niti jedna druga mjera ne može ostvariti cilj', ističe Mlinarić.

'Zatvor ima funkciju koja se može postići i blažim mjerama opreza, a neke od njih su zabrana komunikacije sa svjedocima, zabrana prilaska određenom području i prostoru ili zabrana obavljanja određenih poslovnih aktivnosti. To sve ne znači da Bandić mora dati ostavku da bi se spriječio utjecaj na svjedoke i onemogućilo ponavljanje kaznenog djela', kaže Mlinarić.

Zakon nudi čak i alternativu kućnog pritvora kao mjere istražnog zatvora. 'Pritvor u domu bila bi jedna od uspješnih mjera. To znači da Bandić ne bi smio napuštati dom ni komunicirati telefonom. Bila bi to izolacija u komociji i sigurnosti doma bez troška za državu', kaže Mlinarić i upozorava da ta mjera još nikada nije primijenjena u hrvatskom pravosuđu, a dobra je i iz aspekta ljudskog prava na slobodu.

'Pritvor u domu nije zaživio ni u jednom slučaju do sada, a odgovornost za to snosi i Ministarstvo pravosuđa jer nije donijelo pravilnik za to, odnosno podzakonski akt. Ne vidim razloga zašto ga nema, ali to ne ograničava sud da tu mjeru ipak odredi', kaže Mlinarić i dodaje da Bandiću tada pred ulaznim vratima stana ne bi stajali 'stražari', nego bi ga ponekad provjeravala policija, a trebala bi se postaviti i nadzorna kamera pred stanom.

'Najlakše je zatvoriti i zaključati nekoga, ali to je najskuplje za državu. Morate zatvorenika hraniti, grijati, liječiti... I još k tome ste ga izdvojili iz života, ne može privređivati za obitelj. Najvažnije je da se isti cilj može postići s blažim mjerama, a sud je dužan primijeniti blaže mjere ako za to nema prepreka', zaključuje Mlinarić.