TONINO PICULA

'Ako Talijani krenu za Mađarima, migranti će u Hrvatsku'

21.06.2015 u 11:59

Bionic
Reading

Problem ilegalnih imigranata sve ozbiljnije nagriza unutarnje odnose među članicama Europske unije. Zemlje koje trpe najveći pritisak, poput Italije, sve su nestrpljivije, dok ostali oklijevaju pomoći i prihvatiti dio tereta. Cijela situacija negativno utječe na unutarnje odnose među zemljama članicama i ugrožava najveća dostignuća Europske unije poput slobode kretanja formalizirane u okviru Schengenskog sporazuma

Radikalan primjer svojeglavog ponašanja dolazi iz Mađarske, gdje premijer Viktor Orban planira izgraditi ogradu visoku četiri metra na granici prema Srbiji kako bi zaustavio dotok ilegalnih imigranata.

Tonino Picula, zastupnik SDP-a i Europskih socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, smatra da bi sadašnja ozbiljna situacija mogla nagristi europsku solidarnost i zajedničku politiku.

Picula misli da se pritisak ilegalnih imigranata na europske granice ne može više regulirati imigracijskom politikom Europske unije kakva je bila do danas, jer je potpuno jasno da sinkronizacija kriza, s jedne i druge strane tih 15 tisuća kilometara dugih europskih granica, naprosto proizvodi i ozbiljan politički učinak.

Kad kažemo sinkronizacija kriza, objašnjava, imamo situaciju u rasponu od rata na istoku Ukrajine preko postojanja Islamske države na Bliskom istoku do kolapsa diktatorskih režima na sjeveru Afrike koji su očito bili jedna vrsta brane za dolazak iz subsaharske Afrike brojnih ljudi koje su različite društvene i prirode katastrofe tamo unesrećile.

'Stvorena je jedna vrsta pritiska na Europu koja je u ovom trenutku u jednoj vrsti loše forme jer iza nje je pet godina duge financijske krize, kriza eura i propitivanje što je s jednim od dva ili tri vitalna stupa cijelog projekta - to je Schengen, odnosno, sloboda kretanja. Tu kad govorimo, ne govorimo samo o slobodi kretanja i mogućnosti naseljavanja onih koji izvan Europske unije žele doći u Europsku uniju, nego, naravno, govorimo i o ponovnom razbuktavanju diskusije treba li ograničiti kretanje unutar same Europske unije', ističe Picula.

Kada se govori o problemima imigracije i slobode kretanja, nije to, nastavlja, samo ovaj zadnji slučaj između Italije i Francuske. Prije par godina Danska je vrlo ozbiljno htjela postaviti jednu vrstu granične kontrole prema Njemačkoj jer su primijetili da su izbjeglice – ilegalne ili one koje imaju neki status, htjele prelaziti u Dansku.

'Ako imate krizu eura zbog neizvjesne situacije s Grčkom, ako imate neizvjesnu situaciju sa Schengenom i prisutnost ogromnog broja izbjeglica koji pokušavajući ući u EU, to znači da europski projekt mora naći zajedničko rješenje za problem imigracije ili će svaka država pribjegavati nekim postupcima kako bi iz unutarnjopolitičkih ili nekih drugih razloga pokušala problem riješiti sama', objašnjava eurozastupnik.

Kod Mađarske se to kombinira s jednom, kaže, posebnom politikom koju razvija već duže vrijeme Viktor Orban i on koncipira nešto što se zove neliberalna demokracija, čije značenje već vidimo ovoga trenutka u praksi, a to je zaštita mađarskog nacionalnog teritorija s jednim radikalnim prijedlogom da se digne zid kao na Rio Grandeu ili kako to rade Izraelci prema palestinskim područjima.

'Sada ćemo vidjeti hoće li Europa naći zajedničko rješenje ili će svaka država tražiti neko svoje rješenje, s tim da će to ozbiljno nagrizati neku vrstu europske solidarnost i zajedničke politike', poručio je Picula.

Hoćemo li i Hrvatska ubrzo morati graditi zidove prema istoku kako bi zaštitila granicu od imigranata? Picula smatra da nas ovog trenutka zemljopis štiti od potrebe da već ovoga trenutka imamo rješenje za krizu.  S jedne strane je Apeninski poluotok, a s druge strane Balkan.

'Nismo u Schengenu, ulazak u Mađarsku znači šetanje po Europi, ali ukoliko se stvar radikalizira, ukoliko Italija također posegne za nekim radikalnim mjerama kao i Mađarska, sigurno će Hrvatska puno više biti izložena pokušajima ilegalnih prelazaka, nego što je to bila do sada', smatra SDP-ov europarlamentarac.

Ne smije sve, poručuje, ležati na Ministarstvu unutrašnjih poslova, nego se kao društvo moramo pripremiti za tu situaciju.

'To mora biti rezultat ozbiljne javne rasprave, ali i preuzimanja odgovornosti politike Vlade i Sabora jer ukoliko bi se taj jedan populistički nerv pretvarao u zakonsku praksu onda neće biti dobro', kaže Picula. Mi imamo obavezu kao članica Europske unije da udomimo jedan broj tih ljudi, možemo razgovarati koji je to broj, ali ne možemo se praviti da problem ne postoji i da nećemo participirati.

Hrvatska čak spada u skupinu zemalja gdje broj imigranata iz godine u godinu pada, 30 posto je manje ilegalnih prelazaka 2013. s obzirom na 2012. godinu. 'Moramo se pripremiti, ilegalna imigracija nije europski problem nego je i problem i Hrvatske kao članice Europske unije', zaključio je Picula.