'Kao što je najširoj javnosti poznato, projekt Cvjetni bio je omogućen zbog javnog interesa, no danas se u njemu ne mogu prepoznati nikakvi elementi javnog interesa. Dvorane se komercijalno iznajmljuju, a nigdje nema ni spominjanog prolaza između Cvjetnog trga i Gundulićeve ulice', kazao je Teodor Celakoski iz Prava na grad.

'Spominjalo se i da je ova sama rampa javni interes, a ona je izgrađena u pješačkoj zoni nauštrb javnog dobra. Prema tome, kao što smo od početka najavljivali i pratili, ovaj projekt je zapravo jedna velika muljaža i nekretninska pljačka', dodao je Celakoski, upozorivši da se slične stvari događaju i u ostatku Hrvatske.

Najavljujući daljnje prosvjede, kazao je: 'U cijeloj Hrvatskoj se kao ključ našeg razvoja predstavljaju nekretninski biznis i šoping centri, nikakva proizvodnja. Mi smo zbog toga u idućem periodu odlučili proširiti našu borbu ne samo na druge slučajeve u Gradu, već i u cijeloj Hrvatskoj. Očekujemo od Grada Zagreba da na osnovi svojih zaključaka, odnosno Gradske skupštine, ukine mogućnost ponavljanja ovakvih slučajeva u budućnosti.'

Aktivisti, njih 150, pokušali su, naime, 'pokopati' lijes u garaži, ali im zaštitari to nisu dopustili, pa su ga bacili preko ograde rampe. On se pri udaru u tlo u potpunosti raspao, a radnici su u nekoliko minuta pokupili ostatke i bacili ih u kontejner. Trenutak ranije, nosači u crnoj pogrebnoj odjeći složili su zastavu Grada Zagreba koja je bila na lijesu i predali je u ruke ožalošćenom Tomislavu Tomaševiću iz Zelene akcije. Tomašević je objasnio da 150 aktivista došlo kao simbol 150 aktivista koji su tijekom prosvjeda u srpnju bili uhićeni i nakon toga su počeli radovi na rampi za podzemnu garažu. Jednoga od mladića koji su nosili lijes, 24-godišnjaka na obradu je privela policija zbog remećenja javnog reda i mira, a ostali su pobjegli.

'Iako imamo uredno prijavljen prosvjed na ovoj lokaciji, nisu nam dopustili da se spustimo do garaže, što je očit znak koliko je ona od javnog interesa za građane. Ovdje gdje stojimo još uvijek je formalno Varšavska ulica. Međutim, ona je izgubila javnu funkciju i postala je ulaz u privatnu garažu. Sada bismo je mogli nazvati Horvatinčićevom ulicom, zato što građani ovdje više ne mogu hodati, ne mogu prosvjedovati', kazao je Tomašević.

'Ovo je način na koji smo htjeli pokazati da umire javni interes u Gradu Zagrebu', dodao je, podsjetivši da su 'projekt Cvjetni u posljednjih pet godina obilježile tolike nezakonitosti da ih se više ne može ni sjetiti. Tu je još uvijek problem zgrade u Varšavskoj 6, koja je i dalje formalno u postupku za izdavanje lokacijske dozvole, iako je sastavni dio projekta Cvjetni. Ovaj projekt je ništa drugo nego nasilje nad Gradom i ne smije se ponoviti. Kopanje javnih površina radi privatnih garaža, prekomjerna izgradnja te rušenje povijesne jezgre više se ne smije ponoviti.'

'Postoje i kaznene prijave koje nisu odbačene, a još nitko nije objasnio ni otkud novac od kojega se projekt financira. Radi se o velikoj malverzaciji', upozorio je Celakoski, pozvavši građane na nove prosvjede, pa tako i da 7. travnja, umjesto na otvaranje Cvjetnog, dođu na prosvjed u 11 sati.