Tome u prilog govori i masovna političko-medijska histerija koja se gotovo simultano podignula u Srbiji. Mnogi spekuliraju o istinskim motivima Vučićeve nenadane odluke da u privatnom angažmanu, bez dogovora s hrvatskom stranom, posjeti Jasenovac.

Raspon mišljenja je širok, a kreće se od povezivanja sa skorom proslavom vojno-redarstvene operacije Oluja, preko pokušaja da se u drugi plan prebaci pad zrakoplova punog oružja u Grčkoj, za koje neki sumnjaju da je bilo namijenjeno ukrajinskoj vojsci, što ga stavlja u nezavidan položaj, do bildanja osobnog i stranačkog rejtinga kod kuće, a koji je pod ozbiljnom kušnjom zbog geopolitičkih promjena u svijetu kao odraza ruske agresije na Ukrajinu, ali i nagrizen, što se vidjelo na posljednjim izborima u Srbiji.

Što se krije iza neuspješnog pokušaja srpskog predsjednika da posjeti Jasenovac, pitali smo stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Gorana Bandova, redovnog profesora za međunarodne odnose i diplomaciju te vanjskopolitičkog komentatora.

'Kad strahujete od donošenja ključnih odluka ili niste sposobni kvalitetno upravljati procesima u sadašnjosti, kad nemate jasnu viziju budućnosti, okrenete se temama prošlosti. Njome se lako manipulira, ona brzo odvuče pažnju građana s ključnih društvenih i državnih pitanja te im u konačnici zaokupi pažnju nekom temom manje opasnom za vlast ili čak vlast ima direktnu korist od nametanja tih tema. Srbija nije izuzetak, jer cijeli niz zemalja u svijetu radije žestoko raspravlja o prošlosti umjesto da zasuče rukave i suoči se sa sadašnjim izazovima te razvojem vizija za budućnost države i društva', smatra Bandov. Pritom je naglasio da se s prošlosti neupitno treba suočiti - sa svakim pojedinim segmentom povijesti društva, i s onim što je prethodilo određenom događaju i s grubim posljedicama koje je iznjedrio konkretan povijesni događaj.

'Nije dobro ni za jedno društvo kad živi zakovano u prošlosti, kad teme prošlosti onemogućavaju temama sadašnjosti i budućnosti da prodru u društvenu raspravu', ocijenio je naš sugovornik. Skandal su s pažnjom popratili i svi eminentni strani mediji, a Vučić se u ponedjeljak na press konferenciji u diktatorskoj maniri obrušio na hrvatske medije govoreći da u najgorem svjetlu predstavljaju Srbiju i njega, kao i na hrvatske vlasti, jer je navodno niz puta kontaktirao s njima kako bi dogovorio odlazak u Jasenovac, ali nijednom nije dobio zeleno svjetlo.

'Sramota je to da 81 godinu nakon što je osnovan najstrašniji logor u Europi nijedan srpski predsjednik nije bio u Jasenovcu. Ja sam bio, ali nitko nije bio kao predsjednik', poručio je Vučić bez treptanja iako je Boris Tadić kao predsjednik Srbije sudjelovao na komemorativnim skupovima u Jasenovcu i Jadovnom. Hrvatski premijer Andrej Plenković brzo je odgovorio Vučiću kazavši da je njegova vlada u ovom slučaju 'skroz cool i easy i, kada dođe trenutak, bit će i posjeta'. 'Hrvatska poštuje sve manjine u Hrvatskoj. Politika svršenog čina ne može proći nigdje, pa ni u Hrvatskoj', dodao je, optuživši srbijansku stranu za histeriju i spočitavši im da hrvatsku Vladu nazivaju 'ustaškom'. Mnogi se pitaju zašto je Vučić odabrao baš ovaj trenutak da podigne tenzije oko Jasenovca. Bandov kaže da Srbija u međunarodnim odnosima pokušava sjediti na nekoliko stolica, prvenstveno na ruskoj, kineskoj i zapadnoj.

'To joj je prolazilo u dužem vremenskom periodu, no otkad je nastupilo snažnije zahlađenje odnosa između EU-a i Rusije, snažan je pritisak na Srbiju da se odluči na kojoj stolici želi sjediti i samim tim nositi se s posljedicama te odluke', smatra Bandov. To ima, kaže, direktan utjecaj i na unutarpolitičke odnose u Srbiji.

'Zbog toga Vučić pokušava tu geopolitičku odluku odgoditi do krajnjih granica i skretanje s tih tema uvijek je dobrodošlo. Uz to, čim se osjeti blago klimanje povjerenja građana u predsjednika Vučića i njegovu vlast, redovno se potencira eskalacija odnosa s Hrvatskom ili Kosovom, što je vlasti siguran adut u jačanju pozicije kod građana, ali i skretanju pažnje s u tom trenutku ključnih društvenih pitanja', mišljenja je ovaj vanjskopolitički komentator.

Kako će se na koncu razriješiti ova kriza u odnosima? Kako bi se Hrvatska trebala ubuduće odnositi prema Vučiću i Srbiji? Bandov strahuje da će odnosi između Srbije i Hrvatske i nadalje povremeno eskalirati jer (prividne ili realne) napetosti odgovaraju nizu aktera.

'To nije dobro za građane i takve napetosti samo im skreću pažnju s ključnih društvenih tema, što niz društvenih aktera upravo i želi. Ipak, nužno je gledati naprijed i ostvarivati suradnju na svim područjima na kojima se otvori mogućnost za to, jer samo tako može se osigurati kvalitetnija budućnost građanima', kazuje naš sugovornik i naglašava da su odnosi Srbije i Hrvatske vrlo kompleksni - obje države imaju ključne uloge u osiguravanju mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Odnosi su, naravno, nadovezuje se, vrlo osjetljivi i zbog krvavog rata koji je još prije 30 godina buktio u Hrvatskoj, a u kojem je Srbija bila agresor. Od tih vremena oba su društva napredovala.

'Srbija je postala kandidat za članicu EU-a. Hrvatska je učinila nekoliko koraka dalje, snažno se odmičući od Balkana i približavajući se jezgri EU-a. Hrvatska je devet godina dio EU-a, stoji pred ulaskom u eurozonu i Schengen te već priprema ulazak u OECD. Unatoč svim nesavršenostima hrvatskog društva i izazovima s kojim se svakodnevno susreće, Hrvatska neupitno pripada u grupu 20-25 posto najuspješnijih država na svijetu', smatra Bandov.

Vjeruje da je Hrvatskoj u interesu snažno podupirati sve države Balkana, tako i Srbiju, da se što prije integriraju u euro(atlantske) integracije, da se uspješno ekonomski razvijaju i da se učvrste kvalitetni odnosi između država, što će osigurati mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi.

'Tako promišljajući, interes je Hrvatske da njezini odnosi sa Srbijom postanu stvarno partnerski. Pritom treba smireno i odmjereno reagirati na povremene provokacije te ne dopustiti da ju se uvlači u blato. Istovremeno Hrvatska treba jačati svoju poziciju unutar EU-a, stvarati čvrste saveze o pojedinim pitanjima te se tako još snažnije učvrstiti na putu prema jezgri EU-a. S takvih će pozicija Hrvatska moći snažnije pomoći i drugim državama jugoistočne Europe', zaključio je.