Markotić je odgovarajući na pitanje o drugoj dozi cjepiva kazala da se moraju razlikovati legislativa, procedura i upute koje se moraju temeljiti strogo na onome što je do tada ispitano prije nego što je cjepivo odobreno ili se u međuvremenu dodaju još neka ispitivanja, od fiziologije, imunologije, odnosno odgovora našeg organizma gdje se, bilo kod prirodne infekcije, bilo kod cijepljenja, stvaraju i stanična i humoralna imunost.

'Unutar toga, zbog čega su se cjepiva mogla razviti i zbog čega od velikog broja zaraznih bolesti ponovno ne obolijevamo, nešto je što se zove imunološka memorija. U našem organizmu jedan dio njegovih stanica tijekom susreta s mikroorganizmom ide u borbu, a jedan se razvija i čuva u našim limfnim čvorovima, kao pričuva', objašnjava Markotić.

Dalje je pojasnila da su to takozvane memorijske stanice koje pamte susret s mikroorganizmom.

'One mogu živjeti dosta dugo, čak i mjesecima, i onoga trenutka kad se ponovno susretnu s infekcijom, bilo da je ona dana u vidu cjepiva ili prirodna infekcija, mogu biti potaknute i sudjelovati u našem pojačanom imunološkom odgovoru. To se zove busteriranje. Ono može biti prirodno tako da živite u nekom području u kojem se stalno susrećete s infekcijom, jednom ste preboljeli, ali vaš titar, imunološka memorija, održava se jer se susrećete s tim mikroorganizmom koji potiče vaš imunološki sustav tako da je stalno zaštićen, odnosno da proizvodi ono što će vas štititi, a isto tako se događa s cjepivima. Ono što mi sada ne znamo, što nije istraženo je koliko dugo traje ta imunološka memorija. Sigurno je, kad bismo razgovarali i pretpostavljali s imunološke strane, da je to dulje nego što je do sada ispitano do odobrenja cjepiva', iscrpno je secirala stanje Markotić.

Naglasila je da ne treba zanemariti ni to da se svi nalazimo u pandemiji te da je još uvijek mnogo ljudi oko nas bolesno, da se mi s njima, bez obzira na zaštitu, kraće ili dulje susrećemo, i to je dodatno prirodno docjepljivanje kod onih koji su zaštićeni, što može pomoći u održavanju njihove imunološke zaštite.

'Vrlo je moguće da i oni koji su primili prvu dozu neće primiti drugu u kratkom roku - ne mislim samo na Hrvatsku, nego i na druge zemlje na svijetu koje imaju iste probleme s cijepljenjem zbog manjka cjepiva - i da će biti zaštićeni dulje nego što se danas zna po dostupnim istraživanjima', smatra Markotić.

A hoće li netko doći u mogućnost da se zarazi zato što druga doza nije stigla tjedan, dva ili više tjedana od predviđenog roka, Markotić je kazala da smo vidjeli i u izraelskom istraživanju, koje je objavljeno, da će jedan broj ljudi biti zaražen.

'Nema stopostotne zaštite ni s čime na svijetu. Dio ljudi uvijek će se zaraziti. I ako je primio prvu, drugu dozu i ako je prebolio bolest, manji postotak ljudi će se zaraziti', kazala je Markotić i potom zapitala što je s milijardama onih ljudi u svijetu koji neće dobiti ni prvu dozu jer cjepiva nedostaje.

'Ne možemo toliko cjepidlačiti. Imam kolegu koji se zarazio pet dana nakon što je primio prvu dozu. Nije mogao dobiti drugu dozu, još nije bilo vrijeme. Kako se zarazio, tko je sad tu kriv, on, okolnosti, virus? Dakle mi se stalno iscrpljujemo tražeći nekakve krivce za svaku sitnicu. Tko je sad kriv ako se Pero Perić nije cijepio 26. nego 28. dana, a obolio je - to su stvari kojima se možemo igrati, ali to nije suština', istaknula je Markotić, dodavši da je suština to kada će cijeli svijet imati dovoljno cjepiva da se i oni najsiromašniji cijepe barem jednom.

Tad će, smatra stručnjakinja, svijet biti sigurniji.

'To što si je neka zemlja osigurala da će cijepiti dvije trećine svoga stanovništva, a 80 posto ostatka svijeta nije se cijepilo, njih neće spasiti. Odgodit će, pomoći će, ali ih neće spasiti. Virus će, ako ne cijepimo dovoljno brzo u određenom razdoblju veći dio svijeta, mutirati, mijenjati se, nalaziti svoje prostore, ljudi će putovati i oni koji misle da su zaštićeni cijepljenjem možda će se inficirati nekom drugom varijantom virusa. To uopće nije crno-bijelo, to je dinamičan proces, vrlo kompleksan i sociološki i biološki i medicinski i kako hoćete. Dakle nemojmo cjepidlačiti, nemojmo tražiti dlaku u jajetu, nego idemo pozitivno i vidjeti što možemo učiniti da se cijepimo i mi tu, ali i ostatak svijeta. Puno puta smo rekli - niti Hrvatska niti SAD niti Izrael niti nitko ne može sam riješiti ovaj problem niti zaštititi sebe. Jedino ako je u pitanju nekakav otok na koji nitko drugi ne ide, ovako ne. Mi smo globalni svijet u kojem ljudi putuju, rade, žive i to što će sada netko u ovom trenutku ispasti heroj jer je zaštitio svoju naciju malo više nego netko drugi to na duge staze ne drži vodu', zaključila je Markotić.