Live stream videochata s građanima od 15 do 15.45 može se pratiti na stranici koronavirus.hr na Facebooku, ali i na tportalu.

Građane najviše zanima testiranje na koronavirus i kako ono funkcionira. Markotić je kazala da će liječnik procijeniti simptome i, ako ima indikacija, uzet će vam bris.

'Nakon toga bris se šalje u laboratorij. Neki uređaji mogu testirati uzorak odmah od početka, a drugi zahtijevaju da se prethodno izolira RNK', kaže Markotić i dodaje da su to procedure koje su sporije i traju nekoliko sati. Kada se dobije nalaz, on nije gotova priča.

'Bitno je, ako je nalaz negativan, vidjeti ima li osoba simptome i postoji li sumnja da bi mogla biti zaražena, onda će biti u nekoj vrsti izolacije i praćenja, a nalaz će se ponoviti. No to je rijetko. Većinom je nalaz ili jasno negativan ili jasno pozitivan', kazala je Markotić. Na upit može li se nasumično testirati populaciju Markotić je kazala da se to može činiti kada je situacija mirna, ali ne u vrijeme epidemije.

'Sada je nastupila faza u kojoj imamo ljude iz zdravstvene populacije koji su bili u kontaktu sa zaraženima pa će se više provoditi testiranja među zdravstvenim djelatnicima i pacijentima. Testovi koje sada imamo su molekularni, a proizvođači trenutačno mogu zadovoljiti tek 10 posto potražnje.

Još nisu razvijeni kvalitetni testovi koji testiraju antitijela uz pomoć kojih bi se moglo testirati više ljudi i vidjeti jesu li bili zaraženi ili u doticaju s virusom', navela je stručnjakinja.

Govoreći o gripi, odnosno uspoređujući dvije bolesti, kazala je da za gripu postoje cjepivo i određeni lijekovi. 'Ona nije nova bolest koja izaziva teške infekcije. Kada bi se svi cijepili, gripa bi se u visokom postotku mogla spriječiti, a za koronavirus nemamo ni lijek ni cjepivo i zato je opasniji', navela je.

Na upit gospođe koja je kazala da joj je zbog čestog pranja ruku koža ispucana pa ju je zanimalo je li zbog toga u riziku Markotić je rekla da je virus dokazan u ždrijelu i stolici, ali da nema dokaza da se prenosi krvlju. 'Teorijski, da vam se netko zakašlje u ranu, mogao bi vam prenijeti virus, ali to je stvarno rijetko', kazala je Markotić.

Odgovarajući na upit o osobama koje boluju od autoimunih bolesti, odnosno jesu li u većoj opasnosti od ostalih, Markotić je kazala da su te osobe iznimno ugrožene i one bi trebale uvesti neku vrstu samoizolacije, ne kretati se po trgovinama i ljekarnama, zamoliti da im netko donese sve što im treba dok epidemija ne prođe i ne bi trebale ići po bolnicama ako ne moraju. 'Njihovi ukućani, ako se kreću po bolnicama, ne bi trebali biti u kontaktu s njima, oni se moraju jako čuvati', istaknula je.

S druge strane netko tko je imao samo bakterijsku upalu pluća i nema drugih kroničnih bolesti ne mora se ničega bojati.

Na upit je li 15 dana dovoljno da se vidi je li osoba zaražena Markotić je kazala da se čini da je 14 dana sigurno. 'Drugo je ako je čovjek bio bolestan, jer virus se u nosu i ždrijelu zadržava duže nego smo mislili', poručuje šefica Bolnice za infektivne bolesti Fran Mihaljević.

Na upit koliko plaćamo svaki test i konstataciju da je u Engleskoj moguć i test od kuće za šest funti Markotić je poručila da moramo biti jako oprezni s testovima.

'Za sada na tržištu nema kvalitetnih testova za kućno testiranje. Neka građanstvo ne nasjeda na ponude privatnih testova jer će im to dati lažnu sigurnost. Svi koji imaju simptome mogu se testirati na trošak države. Ako se netko dođe tek tako testirati, test će mu biti negativan i nije ništa dobio, a onda se može dogoditi da se zarazi za dva dana', objašnjava Markotić.

Govoreći o mogućnosti da se oboljele liječi antitijelima izoliranim iz krvi preboljelih, kazala je da je to teorijski moguće, ali je istaknula da ne možete samo tako krv jednog čovjeka dati drugome, jer morate vidjeti ima li neke druge bolesti. 'Ovo nije vrsta bolesti da bi takvo liječenje moglo imati značajniji učinak', vjeruje.

Markotić je odgovorila na pitanje je li za prevenciju bitno ovlaživanje prostorija, o čemu se u posljednje vrijeme mnogo govori.

'Opće je poznato to da bi naše sluznice bile zdrave, moraju imati određenu vlažnost, one su naš štit i dio imunološkog sustava koji nas štiti od ulaska bakterija i virusa', kazala je Markotić, dodavši da ih suhi zrak oštećuje i povećava se mogućnost zaraze, ne samo koronavirusom. Navela je da postoji samo jedan znanstveni rad o tome.

Treba li dezinficirati proizvode iz trgovine? Markotić je kazala da je možda zgodno prebrisati nešto što ćete stavljati na površine. 'Ali svi koji ulaze u trgovine bitno je da ne pipkaju proizvode i ne kašlju ili kišu na njih', istaknula je.

Građane naravno zanima i kad će epidemija završiti. 'Svaka epidemija završi, pa će i ova', kazala je Markotić, dodavši da je bitno da se pridržavamo svih mjera i što ih se više budemo pridržavali, brže ćemo izaći iz ove situacije.