U odnosu na broj stanovnika, Švedska nosi najveći teret zahtjeva za azilom u Europskoj uniji, s 80.000 primljenih imigranata 2014. godine. Kako se Vaša zemlja nosi s tim masovnim priljevom?

Za nas je to priličan izazov iako imamo 60 godina dugu tradiciju prihvata izbjeglica i migranata, uključujući 100.000 ljudi pridošlih u 90-ima s područja bivše Jugoslavije, od kojih je 70 posto dobilo azil. Nastojimo stalno razvijati sustav koji štiti ljudska prava i poštovati obaveze UN-ovog sustava pružanja utočišta onima kojima je potrebno. U našoj zemlji postoji širok politički konsenzus za to što radimo, iako postoje iznimke kakve uvijek postoje u politici. No Vlada i glavne oporbene stranke u potpunosti stoje iza tog državnog sustava.

Prema verziji neslužbenog plana Europske komisije, od Švedske se traži da primi 5.402 izbjeglica. Treba li po Vašem mišljenju EU usvojiti sustav kvota?

Da, treba nam sustav kvota, više solidarnosti unutar obitelji Europske unije. Na sastancima EU-a naglašavat ćemo koliko je za sve nas važna raspodjela izbjeglica. Svatko od nas, ne samo zemlje članice EU-a, treba prihvatiti odgovornost. Samo pretprošlog tjedna Švedska je primila 3.500 izbjeglica, od kojih 2.000 djece bez roditelja. U kolovozu smo primili 11.500 ljudi, što je najveći mjesečni priljev ikad, veći čak od vrhunca izbjegličke krize u BiH u 90-ima. Trudimo se, najbolje što možemo.

S obzirom na velike neizvjesnosti oko izbjegličke krize i nove zidove koji se podižu ili najavljuju na granicama EU-a, smatrate li da je opravdana zabrinutost za opstanak Schengena?

Trenutačno prioritetnije pitanje od Schengena je solidarnost Europske unije, koja je jedna od njezinih temeljnih vrijednosti. Schengen je jedan od instrumenata i naravno da treba funkcionirati, ali postoji i Dublinska uredba, čije ćemo zaključke možda morati razmotriti temeljem ovih iskustava. Europska unija mora dokazati sebi, ali i svijetu da smo učinkovit klub, a čini se da je svega nekoliko nas preuzelo obveze koje bismo svi trebali preuzeti. To je nešto o čemu trebamo svi razmisliti.

Očekujete li da će nakon predstavljanja novog plana u srijedu biti manje javnih prijepora među zemljama članicama, možda zato što je svijet u međuvremenu šokirala fotografija mrtvog djeteta?

Nadam se da će zemlje članice nastojati zajednički pronaći rješenja kako bi se pomoglo što većem broju ljudi. Naš premijer Stefan Löfvén sastat će se ovaj tjedan s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da porazgovaraju o izbjegličkoj krizi u Europi.

Švedska očekuje 74.000 izbjeglica, pripremljena za njih 95.000

Uz Njemačku, Švedska je najpoželjnija destinacija izbjeglica i migranata kako zbog zdrave ekonomije i tržišta rada tako i zbog snažnog sustava socijalne skrbi. Kako ih zbrinjavate?

Naš sustav izgrađen je na integraciji i na distribuciji. Gotovo svaki grad i općina imaju kapacitete za prihvaćanje i to je solidarnost unutar države. U prihvatilištima osiguravamo smještaj, hranu, medicinsku pomoć i sustav koji izbjeglice prema obrazovanju i vještinama pokušava pripremiti za tržište rada i život u Švedskoj. Švedska vlada u 2016. namijenila je više proračunskih sredstava za razvoj i unapređenje ovog sustava.

Ako usporedimo broj stanovnika i veličinu naše zemlje, mi imamo prostora, ali potrebna je i odgovarajuća infrastruktura da bi se izdržao ovako masovan priljev. Švedska do kraja godine očekuje 74.000 izbjeglica, a pripremljeni smo za prihvat njih 95.000. Vjerojatno je da će se to pokazati preniskom procjenom ako se ne usuglasi sustav redistribucije unutar EU-a. Usto, mi imamo i veliki priljev izbjeglica iz drugih zemalja poput Eritreje i Etiopije.

Reuters je objavio članak o drugoj strani medalje švedske useljeničke politike navodeći primjere sve teže integracije izbjeglica u društvo. Mislite li da takvi članci jače odjekuju upravo zato što je Švedska još uvijek uzor mnogim zemljama svijeta kad je u pitanju socijalna zaštita i razina tolerancije?

Možda smo uzor u mnogočemu, ali smo i po pitanju naših neuspjeha spremni podijeliti svoja iskustva. U sustavu EU-a nikad nećemo biti uspješni ako ne pokušamo pomoći jedni drugima, podijeliti iskustva i poput Njemačke biti spremni pomoći zemljama koje nemaju ni potrebna sredstva niti iskustva u suočavanju s ovakvim priljevom izbjeglica. Dakle, postoji mnogo načina solidarnosti u ovoj raspravi.

Naša vlada spremna je od početka, uz podršku parlamenta i širokog političkog spektra u zemlji. U parlamentu postoji i radikalnija stranka, koja se zalaže za ponešto drugačije rješavanje krize i ovog smo ljeta svjedočili podjelama. S time se moramo nositi i kroz dijalog pokušavamo objasniti zablude i ponuditi argumente protiv stereotipova. No važno je da je naš sustav spreman i dovoljno snažan za suočavanje s mogućim negativnim efektima takve situacije.

Švedska nije savršeni sustav, ali nastojimo stalno ulagati i razmišljati o poboljšanjima. Vlada će nakon prve godine mandata raspolagati vlastitim proračunom i doći će do velike redistribucije sredstava unutar sustava socijalne skrbi.
395459 ,395472 ,395464 ,395436
Ipak, stopa nezaposlenosti triput je veća među švedskim državljanima rođenima u inozemstvu nego među onima rođenim u Švedskoj. Među imigrantima i mnogo je visokoobrazovanog kadra; kaže se da Švedska ima najobrazovanije taksiste na svijetu. Je li neznanje švedskog jezika jedan od većih problema za imigrante?

Stvar je i jezika. No problem s kojim se sad suočavamo je taj da mnoge izbjeglice, što je logično, dolaze bez osobnih dokumenata, papira i diploma. Mi ne želimo da liječnici voze taksi, radije bismo da doprinesu našem zdravstvenom sustavu kojem nedostaje liječnika. Sljedeće godine švedska vlada osigurala je više sredstava za učenje jezika i ovjeru dokumenata, a i jedinice lokalne vlasti dobit će dodatna sredstva za provedbu procesa imigracije. Osim toga, moramo pronaći najbolji način da integriramo djecu koja dolaze sama. Puno je još posla pred nama.

Što biste savjetovali drugim europskim zemljama, osobito onima koje ne prihvaćaju ni srpanjske kvote ili guraju glavu u pijesak?

Mislim da bismo ovo trebali rješavati u sklopu sustava EU-a, pri čemu je Europska komisija najbolji instrument. Ne postoji jedinstveno rješenje za sve. Zato i postoji sustav 28 država članica. Ne vidim da će zemlje pojedinačno ili bilateralno razvijati sustav solidarnosti, to treba biti centralizirano i raspravljeno na miroljubiv način u Bruxellesu. Možda ste vidjeli članak u FAZ-u, gdje njemački ministri Sigmar Gabriel i Frank-Walter Steinmeier predlažu reformu sustava prihvata izbjeglica u 10 točaka. Mislim da će švedska vlada razmotriti njemačke prijedloge kao prvi korak ka reformi sustava.

U međuvremenu, kako se nositi s nekim tko kaže da će primiti samo kršćane u izbjegličkim redovima?

Teško je to razumjeti, ali oni imaju svoje razloge i trebaju imati mogućnost da ih izraze na miroljubiv način u Bruxellesu. A mi ćemo drugima objasniti naš sustav. Naravno da je to izazov za sve nas, osobito za EU.

Kako se, po Vašem mišljenju, Srbija nosi s izbjegličkom krizom? Šef diplomacije Ivica Dačić istaknuo se porukom europskim čelnicima da ne traže akcijski plan zbrinjavanja migranata od Beograda prije nego što oni donesu svoj vlastiti.

Srbija se posljednjih tjedana suočava s velikim izazovima i čini se da to vrlo dobro radi. Europska unija treba pomoći Srbiji, Makedoniji i ostalim zemljama u takvoj situaciji. Moramo razgovarati i s Turskom, jer ona prima prvi, najteži udarac, kao susjeda Sirije. Europska unija tako može pokazati da funkcionira i na taj način privući zemlje poput Srbije i Makedonije u članstvo. Mislim da bi svi zajedno bili učinkovitiji.

'Učimo iz hrvatskog načina poslovanja'

Prema Vašim saznanjima, je li Hrvatska dobro pripremljena za prihvat izbjeglica? Nitko ne želi izaći s brojkom koliko ih je Hrvatska spremna primiti.

Koliko ja znam, sustav je spreman. Vidjet ćemo rezultate ako dođe do priljeva izbjeglica, no sve zemlje u okruženju čine se tranzitnima. Razumijem da je hrvatska vlada sprema prihvatiti odgovornost i to je vrlo dobro. I ne samo vlada, već i široki spektar organizacija i udruga. A i Hrvatska ima relativno nedavno iskustvo, tako da možda i mi možemo učiti od vas.

Švedska je još uvijek top destinacija i za europske ekonomske migrante. Bilježite li veći priljev imigranata iz Hrvatske od ulaska u EU?

Ne bismo trebali govoriti o imigrantima kad su u pitanju državljani zemalja članica EU-a, možda više o kretanju radne snage. Za nas je to prirodno i nikad nismo ograničavali tržište rada za nove EU članice. Osobito kad se radi o Hrvatskoj, mi želimo privući vaše ljude. U Hrvatskoj se i sada ciljano regrutiraju ljudi jer imate jako dobre liječnike i inženjere, koje trebamo u našoj industriji. Mislim da sada u Švedskoj imamo 80.000 ljudi hrvatskog porijekla i ne bismo imali ništa protiv da vas dođe još. Mnogi ljudi hrvatskog porijekla su uspješni biznismeni, vlasnici velikih poduzeća, pa ponekad i mi u Švedskoj učimo iz hrvatskog način poslovanja. Možda upravo zbog takvih primjera kao zemlja nemamo problema s prihvaćanjem stranaca koji su i velikim dijelom doprinijeli švedskom industrijskom bumu u 60-ima. To je bio i pomoćni faktor u odlučivanju o članstvu Švedske u Europskoj uniji, jer se nismo bojali otvoriti svoje granice drugima. Vjerujemo u politiku otvorenih granica i osjećamo odgovornost kao zemlja koja je otvorena već stotinama godina.

I moj otac imigrirao je svojedobno u Švedsku iz Njemačke. Ponosni smo na svoj sustav, na to što preuzimamo odgovornost, ali i konstantno radimo na poboljšanjima.

Stanje je alarmantno i mislim da ćemo u nadolazećim mjesecima svi zajedno postati još svjesniji ljudske tragedije koja nas okružuje.