Čini se da je dugo obećavana bomba malog promjera i za lansiranje sa zemlje (GLSDB), najavljena kao pomoć Ukrajini još u veljači prošle godine, konačno stigla na bojište. Premda Kijev i Washington još uvijek nisu potvrdili dolazak tog preciznog sustava na bojište, ruski izvori navode da su Ukrajinci ovih dana lansirali GLSDB iz zraka. Donosimo više o tom udarnom streljivu s raketnim pogonom, razvijenom u suradnji američkog Boeinga i švedskog Saaba, ali i kakve bi promjene na ratištu moglo dovesti njegovo uvođenje
Ruski vojni bloger Ratnik-2 objavio je ovih dana na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram snimku olupine bombe malog promjera (SDB), na kojoj su vidljive prepoznatljive peraje u repnom dijelu, a koje u potpunosti odgovaraju komponentama tog streljiva. Premda do sada nije bilo potvrde da je GLSDB korišten u rusko-ukrajinskom ratu, stručnjaci potvrđuju ruske navode ističući da se taj tip bombe može lansirati i iz zraka.
Bez obzira na to jesu li ukrajinske oružane snage već dobile GLSDB ili ga još uvijek čekaju, posve je sigurno da bi to oružje Kijevu dalo nove sposobnosti koje bi mogle paralizirati logističke pravce i uništiti značajne ciljeve duboko unutar teritorija pod kontrolom ruske vojske. Ako je Ukrajina doista iskoristila te bombe, riječ je o svjetskoj premijeri jer ih dosad nitko nije upotrijebio u borbi, pa ni Amerikanci.
Valja podsjetiti na to da je Washington u ožujku prošle godine potpisao ugovor s Boeingom za proizvodnju GLSDB-a za Ukrajinu, no taj je proces u nekoliko navrata odgađan bez navođenja konkretnog datuma isporuke. Početkom ove veljače glasnogovornik američkog ministarstva obrane Patric Ryder izjavio je da nije moguće odrediti točan rok za to, ali sudeći prema objavljenoj snimci, čini se da je bomba ipak stigla na odredište bez službene potvrde Kijeva ili Washingtona.
Balansiranje tijekom nebalističke putanje
GLSDB je precizno udarno streljivo te kombinira pogonski dio nevođenih raketa kalibra 227 milimetara, a koje se koriste u sustavima poput M142 HIMARS ili M270, s kliznom bombom tipa GBU-39 umjesto tradicionalne bojne glave. Nakon lansiranja i pražnjenja goriva, bomba se odvaja klizeći ostatak puta do cilja, što joj daje udarni domet od oko 150 kilometara.
Zahvaljujući satelitskom navođenju i inercijskom navigacijskom sustavu, GLSDB može precizno pogoditi zadanu metu puno dalje od standardnih raketnih projektila u tipu GMLRS kalibra 227 milimetara, a koji imaju domet od oko 80 kilometara. Kompletna klizna bomba GLSDB teži otprilike 130 kilograma, što je 40 kilograma teže od bojne glave GMLRS-a, a koju obično ispaljuju raketni sustavi visoke mobilnosti M142 HIMARS i višecijevni raketni sustav (MLRS) tipa M270, još ranije isporučeni Ukrajini.
Prema navodima proizvođača, GLSDB može letjeti nebalističkim putanjama i izvoditi manevre pri gađanju ciljeva nedostupnih konvencionalnom oružju za izravnu paljbu. Uz to, ova bomba malog promjera i ogromne mase pruža kopnenim snagama mobilnu sposobnost za gađanje ciljeva koji su prethodno bili izvan njihova dosega. Budući da je izvorna inačica GLSDB-a bilo rješenje zrak-zemlja, sva potrebna tehnologija, poput navigacijskog sustava, integrirana je unutar te bombe koja navigira prema meti pomoću INS navigacije, a nju podržava GPS visokootporan na ometanje. Kako sustav ne zahtijeva balističku putanju do cilja, može se lansirati iz spremnika, zahvaćajući pritom mete unutar punog kruga i to bez pomicanja lansera.
I cijena je bitna
Za slučaj da se lansira iz zraka, GLSDB kombinira SDB bombu tipa GBU-39B sa setom pokretljivih krila koja iskaču iz trupa i raketnim motorom M26 za početnu fazu podizanja, nakon čega raširi krila te nastavlja bez pogona kao i ostale bombe jedrilice. Švedski Saab tvrdi da GLSDB može pogoditi cilj s točnošću od 91 centimetra, a korištenje INS-a znači da može nadvladati elektroničko ometanje, što je postalo neka vrsta zaštitnog znaka dosadašnjeg tijeka sukoba u Ukrajini. Gledano s ekonomske i logističke strane, GLSDB nudi prednost široko rasprostranjene dostupnosti bombi M26 i GBU-39B, što naveliko koriste Amerikanci te pojedine članice NATO-a. Uz veliku dostupnost, bitna je cijena komponenti. Primjerice, GBU-39B stoji oko 50.000 dolara, a jedan GMLRS projektil košta 100.000 dolara.
Analitičari ističu da bi se GLSDB mogao koristiti s drugim oružjem dugog dometa koje su osigurali zapadni saveznici. Pritom podsjećaju da su dvije vrste krstarećih raketa što se lansiraju iz zraka . Storm Shadow isporučen iz Ujedinjenog Kraljevstva i SCALP-EG nabavljen iz Francuske - pokazale razorne učinke protiv kritičnih ciljeva daleko izvan prvih crta bojišnice, posebice na okupiranom Krimu. Također, GLSDB bi mogao djelovati u sinergiji s balističkim raketama kratkog dometa (ATACMS), a one su uništile ruski vojni aerodrom u blizini Berdjanska.
No stručnjaci upozoravaju da GLSDB-u, u usporedbi s navedenim oružjem, nedostaje velik domet krstarećih projektila koji se lansiraju iz zraka, kao i veći razorni učinak. Međutim fleksibilniji je jer se može lansirati sa zemlje. Švedski suproizvođač tvrdi da se ta bomba može lansirati sa skrivenih ili zaštićenih položaja kako bi se izbjeglo otkrivanje, što je čini manje ranjivom na uvijek nazočnu prijetnju protubaterijske paljbe.
Ipak, GLSDB-ov pouzdan sustav navođenja vjerojatno će biti visoko cijenjen, a njegova bojna glava znatno je snažnija od one koju obično nose jurišni avioni. Osim toga, sposobnost prodora mogla bi ga učiniti favoriziranim oružjem za probijanje utvrđenih ciljeva poput ojačanih bunkera. Također, ovaj tip bombe može letjeti isplaniranom rutom koja izbjegava protuzračnu obranu, pa čak i napasti metu s leđa, što otežava obranu od nje, a manja veličina isto tako doprinosi njezinom preživljavanju.
