U Francuskoj je socijalist Francois Hollande pobijedio predsjednika Nicolasa Sarkozya, otvarajući pitanja o budućnosti štednje u cijeloj Europi. ‘Promjena u vodstvu donosi nesigurnost jer ne znate točno u što ulazite’, rekao je Ryan Detrick, viši tehnički strateg tvrtke Schaeffer Investmen Research.

‘To neće biti signal da krene prodaja, ali nova vlast u Francuskoj može izazvati napetost ulagača koja će se odraziti diljem globalnih financijskih tržišta’, rekao je Detrick.

Hollande je u kampanji isticao potrebu da se više fokusira na gospodarski rast za smanjenje javnog duga, za razliku od štednje, koja je glavni politički recept tijekom tri godine europske dužničke krize.

Iako treba vidjeti u kojoj će mjeri Hollande provoditi svoj plan rasta, njegovo protivljenje štednji izaziva zabrinutost oko moguće suradnje s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, glavnom zagovornicom štednje.

No, mnogi ekonomisti i tržišni stratezi kažu da će Hollande vjerojatno nastaviti politiku održavanja fiskalne discipline, te također nastojati zadržati dobre odnose s Njemačkom.

Iako može biti nekih ‘početnih trvenja s Merkel’, Hollande će na kraju stvoriti svoju vezu s njemačkom čelnicom, rekao je Antonio Barroso, analitičar iz tvrtke za politička istraživanja Eurasia Group.

‘Hollande je vrlo pragmatičan’, rekao je Barroso. ‘On zna da je Njemačka njegov najvažniji partner. Oni će se morati dogovoriti rješenje za krizu’.

Štoviše, ne postoji toliko razlika između brojnih politika dvojice kandidata. Hollande i Sarkozy obećali su da će uravnotežiti nacionalni proračun, iako su se razlikovali glede poreza, pri čemu je Hollande obećao uvesti porez bogatima.

‘Na kraju, nema velikog odmaka od 'statusa quo'‘, rekao je Barroso.

Ni drugi nisu tako zabrinuti, ističući da prava priroda Hollandeove politike još nije poznata.

‘Kao što tvrdim već neko vrijeme, ne mislim da morate biti pretjerano zabrinuti zbog odlaska Sarkozyja i dolaska Hollandea, ali mi nećemo upoznati 'prave boje' Hollandeove politike prije parlamentarnih izbora 17. lipnja ‘, rekao je u nedjelju glavni ekonomist Unicredita Erik Nielsen, za američki poslovni TV kanal CNBC.

U međuvremenu, u Grčkoj su birači donijeli strmoglave gubitke vladajućoj koaliciji, otvarajući pitanja o tome kako će se provoditi program štednje te problematične zemlje.

U Grčkoj je vladajuća koalicija doživjela oštar pad potpore u korist stranaka krajnje ljevice i desnice, koje se odlučno protive uvjetima koje su za sanaciju grčkih dugova postavili EU i MMF.

Konzervativna Nova demokracija i socijalistička stranka PASOK, koje dominiraju grčkom politikom već desetljećima, zajedno su osvojile manje od 40 posto od ukupnog broja glasova. Nova demokracija je očekivano prva s 19,18 posto glasova, što je oštar pad prema 33,5 posto osvojenih 2008., dok je PASOK s 13,6 posto osvojenih glasova 30 postotnih bodova manje nego na zadnjim izborima. Riječ je o rezultatima objavljenim u 21,30 sati, nakon petine prebrojanih glasova.

To znači da ND i PASOK ne mogu formirati još jednu koaliciju, a bit će vrlo teško za obje strane da dogovaraju formiranje vlade s dva velika pobjednika izbora.
Radikalna lijeva koalicija (Syriza) najveće je iznenađenje izbora s osvojenih 16,5 posto glasova, najavila je spremnost da uđe u lijevu vladu koja će se protiviti uvjetima za spašavanje Grčke koje su postavili EU i MMF.
Prije izbora njezin je čelnik Alexis Tsipras izjavio za britanski list Observer da ‘Merkel trebali brinuti, a Europa treba gajiti nadu u nas’.

‘Ako se politika štednje nastavi, Europa je u velikoj opasnosti od raspada. Te politike izazivaju nesreću, nezaposlenost i siromaštvo, kao u 1930-ima. Europa treba društvenu solidarnost, a ne djelovati prema zakonima tržišta’.

Ako se većinska koalicija ne uspije dogovoriti, Grci će se vjerojatno vratiti na birališta prije ljeta, što pridonosi velikoj nesigurnost u eurozoni u vrijeme kada dužnički problemi Španjolske već drže tržišta na rubu, zaključuje CNBC.