Kako rat, ideologija i protekcionizam dijele svijet na različite blokove, zemlje u razvoju gomilaju plemenite metale da bi se pripremile za dan u kojem će se globalni financijski sustav pod dominacijom SAD-a i Europe, kako očekuju, srušiti, a novi će ga zamijeniti.

Politico piše da je ovaj trend započeo prije deset godina. Sada je ubrzan kratkoročnim čimbenicima, posebno padom kamatnih stopa u svijetu. Kao rezultat toga, cijene su rasle iz jednog rekordnog maksimuma u drugi, dosegnuvši prošlog tjedna povijesni iznos od više od 2800 dolara po unci.

Poskupljuje, ali se kupuje kao ludo

Ove godine zlato je poskupjelo 35 posto, daleko ispred 20-postotnog rasta američkih dionica i više nego dvostruko bolje od bilo kojeg europskog dioničkog indeksa.

Lina Thomas iz Goldman Sachsa predviđa da bi cijena mogla premašiti 3000 dolara do kraja sljedeće godine. Najviše kupuju države koje bi mogle pasti pod sankcije Amerike. Kina je tako kupila 316 tona od početka rata u Ukrajini. Rusija je također bila veliki kupac, kao i središnje banke na Bliskom istoku, u središnjoj Aziji i Indiji.

Poljska već dugo želi povećati zlatne rezerve na 20 posto svojih službenih rezervi. Pridružila se tome i Mađarska te je u rujnu ponovno počela kupovati zlato, rekavši: 'Usred povećane nesigurnosti... uloga zlata kao sigurnosne imovine i spremišta vrijednosti od osobite je važnosti jer povećava povjerenje u zemlju i podržava financijsku stabilnost.'

'To je znak predstojećih ratova', rekao je direktno jedan od europskih središnjih bankara.

Nije to samo strah od sukoba i sankcija, nego i sumnja u pouzdanost država koje su izgradile globalni financijski poredak. I SAD i Europa gomilaju sve veće dugove s kojima će se sve teže nositi.

S obzirom na to da dug SAD-a sada iznosi 124 posto BDP-a i brzo raste, Thomas iz Goldman Sachsa primjećuje da 'mnoge središnje banke imaju većinu svojih rezervi u američkim državnim obveznicama i kreatori politike mogu postati sve zabrinutiji zbog svog izlaganja fiskalnim rizicima u SAD-u'.

Ideja je 'polako diversificirati međunarodne rezerve daleko od onoga što ostaje vrlo velik udio imovine denominirane u dolarima', rekao je Mohamed El Erian, bivši šef trgovačkog giganta Pimco.

Znakovita poruka Lagarde

Dolar još uvijek čini oko 58 posto svjetskih deviznih rezervi, čineći ga gotovo neizostavnim za bilo kakvu međunarodnu trgovinu, ali i to se postepeno mijenja.

Međutim neutralnost i nepromjenjivost zlata izgleda kao kvalitetan temelj za paralelni financijski sustav. Ključ je u tome da SAD neće moći upravljati i dominirati njime.

Na godišnjoj sjednici Međunarodnog monetarnog fonda (MIF), predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde primijetila je da je 'Kina kupovala zlato kao nikada prije' i govorila o pokušajima 'guranja drugih valuta'.

'Uloga valute nikada se ne smije uzeti zdravo za gotovo', upozorila je.

'Zlato je globalna imovina koju ljudi cijene'

Prebacivanje ravnoteže bit će dugotrajan proces. Dok napredne ekonomije drže do 70 posto svojih rezervi u zlatu, središnje banke zemalja iz grupe BRICS-a obično ih imaju oko 10 posto, a većinu u dolarima. To znači da će, unatoč mogućoj suzdržanosti Kine zbog visokih cijena, i dalje biti dugoročni kupci zlata. Privatni investitori pokušavaju predvidjeti ove poteze i također ulažu.

Tradicionalno su cijene zlata bile povezane s kamatnim stopama središnjih banaka, jer kada su povrati na štednju i obveznice rasli, one su padale. Međutim od 2022. godine cijene zlata su rasle čak i dok su središnje banke povećavale kamate, a još brže su porasle kad su kamate počele opadati. Aktivnosti središnjih banaka sada utječu na psihologiju špekulativnih investitora jer slijede njihov primjer i također kupuju zlato.

Prema podacima Komisije za trgovinu robama SAD-a, količina futures ugovora na zlato koje drže investitori više je nego utrostručena u posljednjih 12 mjeseci. Iako je kupovina središnjih banaka oslabljena, neto špekulativni interes sada je skoro na rekordnoj razini, kao na početku pandemije.

'U vremenima krize ljudi se okupljaju oko zlata. To je globalna imovina koju cijene i znaju da će je drugi prihvatiti', rekao je Krishan Gopaul, viši analitičar Svjetskog vijeća za zlato.

'Zlato je simbol povjerenja već 3000 godina', rekao je Salvatore Rossi, bivši zamjenik guvernera Banke Italije.

'Zlatne poluge su za središnje banke poput djedovih starih zlatnih satova za obitelj. To je posljednji resurs, onaj koji ne biste prodali, ali svi znaju da ga imate', slikovito je objasnio.