Obilazili su ključna mjesta: Trump je održao pet skupova u pet važnih saveznih država, dok se Biden skoncentrirao na jednu, Pennsylvaniju. Demokratski kandidat po svim istraživanjima i anketama u ozbiljnom je vodstvu, no njegova pobjeda nipošto se ne može smatrati gotovom stvari, dapače, prije svega zbog elektorskog izbornog sustava u kojemu jedan čovjek ne predstavlja automatski i jedan glas. Upravo Trump postao je predsjednikom premda je njegova protukandidatkinja Hillary Clinton osvojila tri milijuna glasova više, a sličan scenarij dogodio se i prije dvadeset godina, kada je George Bush pobijedio Ala Gorea nakon osporavanja rezultata na Floridi i ponovnog prebrojavanja glasova.

U elektorskom sustavu o predsjedniku SAD-a ne odlučuje većina fizičkih, nego elektorskih glasova - konkretno, pobjedom u svakoj od 50 saveznih država (plus Washington DC-u) kandidati osvajaju određen broj od ukupno 538 elektorskih glasova i nastoje se približiti brojci od 270. Svaka država nosi određen broj elektora, a pobjednik ih izuzev u dvije države osvaja sve, te je to specifičnost američkog izbornog sistema koja je od samog začetka trebala osigurati poštivanje načela federalizma i pobrinuti se da se čuje stav i manjih država. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija ima najviše elektora, njih 55, no i dalje ima razmjerno slab utjecaj; za usporedbu, čak 22 druge države zajedno imaju otprilike jednako stanovnika, ali i gotovo dvostruko više elektora, njih 96.

U praksi, postoje države koje su uvijek sklone Demokratima (na zapadnoj obali ili sjeveroistoku SAD-a), dok su Republikancima u pravilu sklonije južne. Na svakim izborima najbitnije su tzv. 'swing' države, u kojima rezultat može otići na obje strane, pa se kandidati redovito koncentriraju upravo na njih. Tih petnaestak država često se naziva i 'battlegroundom', bojištem, a na ovim izborima ključnima se ocjenjuje njih sedam: Wisconsin, Michigan, Pennsylvanija, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina i Georgija.

>>> Dobrodošli u izborni kolegij: Može li Trump opet s manje glasova do Bijele kuće?

Na izborima 2016. Trump je neočekivano preokrenuo situaciju u Wisconsinu, Michiganu i Pennsylvaniji, osvojio tih 46 elektorskih glasova i na koncu pobijedio.

Pravo glasa u Americi ima 245 milijuna ljudi, ali na birališta ili u poštanske urede da bi glasali ranije obično ih izlazi tek polovina. Procjenjuje se da je do ovog trenutka dopisno glasovalo rekordnih 92,2 milijuna Amerikanaca - što zbog straha od koronavirusa i fizičkog izlaska na birališta, što zbog očito velike motiviranosti za glasovanje - pa se procjenjuje da bi ukupan odaziv mogao dosegnuti čak 65 posto, najviše od 1908. godine. To u pravilu ide u prilog izazivaču, odnosno Bidenu.

>>> Rekordan odaziv: Izbori u SAD-u su u utorak, a već sad je glasalo više od 80 milijuna birača

Po posljednjim istraživanjima, on je trenutno u vodstvu za oko osam posto - no u 'swing državama' njegova prednost je znatno manja. Za Trumpa nešto češće glasuju muškarci, bijelci i starije osobe, te stanovnici ruralnih područja, dok Bidena radije biraju žene, osobe drugih rasa i mlađa populacija. No, na Trumpovoj strani je iznimna motiviranost njegovih birača: njih čak 79 posto nasuprot 66 posto Bidenovih izjašnjavaju se kao 'vrlo strastveni'.

Kao ključna tema posljednjih tjedana nametnula se pandemija covida-19, o kojoj je Trump iznosio u najmanju ruku kontroverzne stavove poput preporuke da se konzumiraju dezinficijensi - da bi potom i sam otkrio da je zaražen, zatim objavio da je gotovo čudesno izliječen u nekoliko dana, a potom nastavio omalovažavati bolest. Tu je njegova slaba točka, uz činjenicu da su ga u mandatu napustili gotovo svi najbitniji suradnici, neki od njih uz popriličnu javnu buku i šokantna svjedočanstva u medijima.

Trump je u prošlu utrku ušao sa sloganom 'America first', America ispred svih, a svoj plan pokušao je ostvariti opstrukcijom ili povlačenjem iz svih multilateralnih institucija poput Ujedinjenih naroda ili Svjetske zdravstvene organizacije, a svakako i globalnog Sporazuma o klimatskim promjenama - no s druge strane, za razliku od doba pod demokratskim predsjednicima nije započeo nijedan novi rat. Na verbalnom zubu imao je Kinu, u kojoj svejedno jako dobro posluje i uredno plaća porez, dok je u SAD-u tek ove godine napokon platio mizernih 750 dolara. Gotovo se sprijateljio sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, dok su odnosi s europskim liderima toliko zahlađeni da se na ovom kontinentu SAD sve rjeđe promatra i proglašava kao globalni lider.

Na unutrašnjem planu dnevnik Washington post u tri godine praćenja detektirao je najmanje 20 tisuća njegovih neutemeljenih, lažnih ili spornih izjava, odnosno fascinantnih 23 dnevno, mahom na twitteru. Stanovnicima Kalifornije je za vrijeme katastrofalnih požara sugerirao da 'bolje čiste šumu grabljama', omalovažavao je prosvjede zbog rasne nejednakosti i za problem rasizma optužio 'obje strane jednako'. Život pod Trumpom mnogim Amerikancima bio je neugodno, otrježnjujuće iskustvo.

S druge strane, Biden kao da je uvijek tu: u politici je gotovo pola stoljeća, kandidaturu za američkog predsjednika najavljivao je još prije trideset godina, a najvišu poziciju zauzimao je kao potpredsjednik u mandatu Baracka Obame. Izbor njega kao starijeg bijelog muškarca za Demokratsku stranku bio je logičan, budući da su istraživanja pokazala da upravo takav profil kandidata može pobijediti Trumpa, no njegov problem je energija: govori na predizbornim skupovima su mlaki, a on sam izgleda znatno starije od protukandidata, premda ih dijele tek četiri godine.

Osim predsjednika, na ovim će izborima Amerikanci birati i novi sastav cijelog Zastupničkog doma, koji broji 435 delegata, te jednu trećinu Senata. U obje utrke prednost se zasad daje Demokratskoj stranci.

No, u paketu s pridjevima 'najvažniji' i najneizvjesniji', uz ovogodišnje američke izbore vezuju se i najave da će se osporavati njihovi rezultati, što bi moglo prouzročiti nestabilnost i na nacionalnom, i na globalnom nivou. Donald Trump je, naime, već mjesecima u rukavicama dovodio u pitanje legitimitet izbora, a odbio je decidirano obećati da će prihvatiti rezultat kakav god on bude. Kako će biti potrebni dani ili tjedni da se prebroje deseci milijuna glasova pristigli poštom, a u nekim državama s brojanjem se ne započinje do izbornog dana, moguće je da u mnogim državama pobjednik neće biti proglašen u utorak navečer.

Demokrati su pozivali da se glasuje poštom kako bi se smanjio rizik zaraze koronavirusom, a Trump je uzvratio da će već u izbornoj noći 'uključiti svoje odvjetnike', sugerirajući da se sprema izborna krađa i prijevara, što se u SAD-u nikad dosad nije dogodilo. Ali dogodilo se da aktualni predsjednik izgubi utrku za drugi mandat, posljednjih put 1992. godine republikanca Georgea Busha (starijeg) iz Bijele kuće otpravio je Bill Clinton.