Takvom se taktikom krši međunarodno humanitarno pravo, upozorava nevladina udruga u priopćenju za javnost. 'Dokumentirali smo praksu ukrajinskih vojnih snaga kojom ugrožavaju civile i krše ratne zakone kada djeluju u naseljenim područjima', rekla je Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.

'Činjenica da se Ukrajinci brane i u obrambenom su položaju ne izuzima njihovu vojsku od toga da mora poštovati međunarodno humanitarno pravo', dodala je.

Između travnja i srpnja istraživači Amnesty Internationala proučavali su ruske napade u regiji Harkiv na istoku zemlje, u Donbasu i u Mikolajevu na jugoistoku. Tada su obavili inspekciju pogođenih područja te su razgovarali s preživjelim stanovnicima, svjedocima, očevicima i članovima rodbine žrtava.

Amnesty tvrdi da je njihovo osoblje tada prikupilo dokaze koji ukazuju na to da su ukrajinske vojne snage pokretale napade iz naseljenih stambenih područja i da su svoje vojne baze uspostavile u civilnim zgradama u 19 gradova i sela u tim regijama.

Većina stambenih područja u kojima su bili vojnici nalazila se kilometrima od prve crte, napominje Amnesty, ističući da je bilo moguće odabrati i ostale opcije koje ne bi dovodile u pitanje živote civila - poput vojnih baza ili gustih šumskih područja u blizini.

Članovi nevladine udruge objavili su i da, po njihovim saznanjima, ukrajinski vojnici koji su zauzeli položaje u stambenim područjima, od civila nisu tražili da se evakuiraju te su svoje vojne baze postavili u školama i bolnicama. Nevladina organizacija osuđuje ovakvu ukrajinsku taktiku, no istodobno inzistira na činjenici da takva taktika "ni na koji način ne opravdava ruske napade" u kojima je stradalo civilno stanovništvo.

Amnesty International objavio je i da je kontaktirao s ukrajinskim ministarstvom obrane u pogledu rezultata istraživanja od 29. srpnja, no do objave svojega priopćenja za javnost nije dobio ukrajinski odgovor.