Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja rekao je kako nije cilj da dokument bude tajan. -Pojasnio je da je dokument kompleksan i prije nego ga u konačnoj verziji pošalju u Bruxelles napravit će konzultacije i razgovore, potom će ga u Sabor i usvojiti na Vladi.

'Javnost će biti upoznata', rekao je Savić za HRT, dodavši da je sam mehanizam oporavka otpornosti zamišljen da se investicije vežu uz reforme.

Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a rekla je kako je apsurdno da taj dokument prvo nije poslan u saborsku proceduru u raspravu.

'Apsurd je da se dogovaraju s EK-om umjesto da su pregovarali s stvarnim korisnicima i da se prilagodio projektima i planovima na terenu prema stvarnim potrebama', rekla je radolović i istaknula kako ju zanima koliko se novca predvidjelo za poduzetnike, jer kako je rekla, apsurdno je da se sav novac ulupa u javni sektor.

Ana Fresl, presjednica HUP-ove udruge profesionalaca za fondove EU rekla je da su se obratili EK-u sa pitanjem tumačnja tog dijaloga. Istaknula je da način na koji je Udruga hrvatskih poslodavaca do sada bila uključena je 20- ak minuta izvješćivanja.

'Za šest milijardi eura to je kratko. Smatramo da dijalog mora postojati, a to znači pokazati dokument, pitati za komentare, obrazložiti je li se nešto usvojilo ili ne. Za 40 dana je rok, a na dokumetu se počelo raditi prije 5-6 mjeseci. Dodala je da se pribojavaju koliko je novca za poduzetništvo jer na sastanku koji su imali s predstvanicima Ureda premijera rečeno je 7 posto, pa se spominje 10, pa 30. Želimo biti uključeni', istaknula je Fresl.

Savić je reagirao i rekao da je cijeli niz ministarstava obavljao razgovore s terenom.

'Mehanizam je zamišljen kao investicije za javna ulaganja povezane s reformama. Mi smo svjesni potreba poduzetnika i u svim našim progovorima išli smo na maksimum sredstava koji završavaju izravno u privatnom sektoru. Traženje da 50 posto sredstava ukupnog plana bude usmjereno u privatni sektor, neki dan je vrlo jasno rečeno da takav koncept neće proći jer je svrha pomoći cjelokupnom gospodarstvu u oporavku. Naš cilj je da što je moguće veći iznos ukupnog plana oporavka završi u privatnom sektoru koji je u potrebi', rekao je te dodao da je Europska komisija rekla da smo mi država koja najviše sredstava traži za privatni sektor.

Kristijan Kotarski, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, je rekao je da je hrvatska ekonomija uz španjolsku i grčku najviše pala, te da je poduzetnicim došla voda do grla i zato inzistiraju na većem postotku.

'EK je do kraja godina suspendirala postojeća pravila za pružanje državne pomoći privrednim subjektima zbog izvanrednog stanja s koronavirusom. Prije dve mjeseca podigla je prag dozvoljene pomoći s tri milijuna na 10 milijuna za fiksne troškove, a povećan je sa 800.000 na 1.8 milijuna direktnih subvencija. Istaknuo je da je premijer Andrej Plenković više puta ponavljao da će taj plan biti prezentiran javnosti do konca listopada 2020. međutim, taj plan nije pokazan ni zastupnicima ni javnosti', kazao je Kotarski dodavši da je u isto vrijeme Bugarska na svojim stranicama objavila plan oporavka i otpornosti, a Španjolska je imala raspravu u parlamentu. Napomenuo je i da zasad nema pomaka u smislu konzultacija s najvažnijim dionicima, ljudima i poduzećima na koje se te politike odnose.

Na to je reagirao Savić i rekao da je Hrvatska što se tiče dinamike procesa među najbržima, te da je Bugarska objavila sažetak njihove nacionalne razvoje strategije, a ne plan oporavka, a da je Španjolska na 60-ak objavljenih stranica objavila sažetak sažetaka nazive njihovih prioriteta.

Radulović je rekla da 40 dana nije dovoljno za konzultacije, te da do večeras oni ništa od ovoga što je rečeno nisu znali.

'Interesantno mi je kako se sada uspoređujemo s drugim državama kada nešto ne želimo napraviti, konkretno pomoći našim poduzetnicima. A kad smo na začelju među državama EU-a po korištenju isplaćenih sredstava iz EU fondova onda se ne uspoređujemo jer oni ne valjaju. I uvijek ista teza - uvijek je kriv Bruxelles, EK ne dozvoljava... ta teza ne stoji. EK će dati prigovor i sugestije na nacrt, ali ne stoji teza da će oni konkretno uvjetovati koliki postotak smije otiči poduzetnicima koji privatom sektoru, zaključila je.