Nakon što su se pojedini vodeći eksperti za Rusiju u Velikoj Britaniji poput Mary Dejevsky, komentatorice uglednog britanskog lista The Guardian najavili mogućnost da Rusija u sklopu zatopljavanja odnosa s novom američkom administracijom Donalda Trumpa kao dijela šireg sporazuma Moskve i Washingtona prizna Kosovo, taj zaokret ruske politike prema Balkanu, posebice Kosova i Srbije itekako iznenađuje. Anđelko Milardović, politolog i ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije ističe kako taj iznenađujući obrat nije nemoguć, ali kako on suštinski mijenja odnos Rusija spram Srbije koja u Moskvi vidi čvrstog saveznika u regiji. Pored toga, rusko priznanje Kosova bi prema Milardoviću moglo značiti i srbijansko priznanje Kosova što bi znatno olakšalo put naših susjeda u EU
Mogući kopernikanski zaokret ruske politike prema Kosovo prva je iznijela vodeća britanska stručnjakinja za Rusiju Mary Dejevsky koja je tezu o ruskom priznanju Kosova iznijela prošlog tjedna u britanskom katoličkom tjedniku Tablet, ističući kako bi Moskva priznanjem od Washingtona i Europske unije iznudila priznanje Krima kao dijela Rusije.
Analitičarka ističe kako je novi američki predsjednik u nekoliko navrata iskazao želju za susretom s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u sklopu postavljanja novih, znatno prijateljskijih odnosa s Kremljom. Budući se Mejevsky kao članica ugledne istraživačke organizacije Chatham House pri Kraljevskom institutu za međunarodne odnose učestalo susreće s kremaljskim čelnicima kroz think thank skupinu Valdai u koju veliko povjerenje ima i sam Putin, takva mogućnost nije nemoguća. Mejevsky, naime, naglašava kako je Putin uložio mnogo truda da sklapanje dogovora s novom američkom administracijom uspije te kako će teško dozvoliti da mu ovakva prilika isklizne, jer bi to ugrozilo njegovu poziciju kod kuće. Pritom, smatra analitičarka, Putin bi u zamjenu za priznanje Kosova gdje Amerikanci imaju jednu od svojih najvećih vojnih baza Bondsteel, tražio od Washingtona i EU priznanje Krima kao sastavnog dijela Rusije.
vezane vijesti
Valja podsjetiti kako je Rusija, barem dosad, bila čvrsto protiv priznanja Kosova, južne pokrajine svojeg bliskog saveznika Srbije otcjepljene 1999. godine uz pomoć zapadne vojne pomoći, a koja je proglasila nezavisnost 2008. Godine. Većina zapadnih zemalja, počevši od Amerike, odavno su priznali nezavisnost Kosova, ali Srbija, Rusija, Kina, kao i pet članica EU i mnoge druge države, nisu, među kojima je najviše onih iz Središnje i Južne Amerike, Azije i oko polovice afričkih država. Tempo priznavanja znatno je usporen posljednjih godina, a prošle godine su to učinile samo dvije države; Surinam i Singapur.
Dok bi rusko priznavanje na Kosovo bilo slavljeno kao veliki uspeh na Kosovu, to bi bio veliki šok za ruskog povijesnog saveznika, Srbiju, budući se Beograd zarekao kako nikad neće prihvatiti kosovsku državnost te nastavlja tvrditi da je Kosovo sastavni dio teritorija Srbije, ali je unatoč svemu pristao normalizirati odnose s Prištinom pod okriljem EU.
Anđelko Milardović, politolog i ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije smatra kako mogući dogovor Rusije i SAD oko Kosova nije nemoguć, iako je iznenađujući, jer iz temelja mijenja situaciju u regiji.
'Iako je ovakav obrat iznenađujući, kroz povijest je dokazano kako veliki igrači međusobno trguju i dogovaraju se, pa je takvo što moguće i kada je u pitanju Kosovo. Ukoliko Rusija doista prizna Kosovo, Moskva će izbiti iz ruku adut srbijanskih političkih čimbenika i struktura ruske provenijencije, a samim time se mijenja čitava slika unutar same Srbije. Proruske političke snage u Srbiji bi se distancirale od Kremlja, a znatno bi bio otvoreniji put Beograda prema Europskoj uniji koja ulazak u tu zajednicu Srbiji uvjetuje njezinim priznavanjem Kosova što se, barem kako sada stvari stoje, ne usudi učiniti niti jedan srbijanski čelnik', mišljenja je Milardović.
Politički analitičar ističe kako bi rusko priznanje Kosova, a potom i moguće priznanje Beograda znatno izmijenilo političku sliku u regiji i odnosa Beograda prema susjedima. Prema Milardoviću, snažna ruska podrška Kosovu uzrokovala bi najprije kritike Beograda, ali s vremenom i napuštanja nacionalističke retorike srbijanskog vodstva i okretanje prema europskim i zapadnoatlantskim integracijama.
'Istovremeno, rusko priznavanje Kosova moglo bi globalno šire uzdrmati svijet, jer time Moskva šalje poruku ostalima koji streme neovisnosti. Kina, primjerice, teško da će priznati Kosovo, jer bi time uzrokovala stremljenja Ujgura k neovisnošću, a slična se poruka šalje i pojedinim secesionističkim pokretima u Europi. U svakom slučaju, ukoliko Rusija doista pokrene pitanje priznavanja Kosova, bit će zanimljivo pratiti tijek događaja u regiji', zaključuje Milardović.
