Nakon nemilih scena iz Ovalnog ureda prošli tjedan SAD je i službeno odlučio obustaviti vojnu pomoć Ukrajini, odnosno, barem tako tvrde, pauzirati je i preispitati pridonosi li ona rješenju sukoba. Sva američka vojna oprema koja trenutačno nije u Ukrajini zaustavljena je, uključujući oružje u tranzitu u zrakoplovima i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Ako se pita vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića, ovakva odluka SAD-a je očekivana.

'Malo je iznenađujuće to da je obuhvaćeno sve, pa čak i ono što se nalazi u logističkom centru u Poljskoj. Očekivao sam da će SAD donijeti ovakvu odluku, ali mislio sam da će se zaustaviti samo na onom što tek treba ići, a ne i obuhvatiti ono što je već praktički pred samom isporukom. Ovo je dosta brzo i žestoko - u stilu Trumpa. Ništa nas ne treba kod njega iznenaditi, pa čak i to da nas nečim ipak iznenadi. Ovo je dosta nezgodno za Ukrajinu. Oni su poprilično u nekim segmentima ovisni o pomoći iz SAD-a, što se odnosi na 155 mm haubice ili protuzračno streljivo i tako dalje. Nemate baš mogućnost ni nabaviti te stvari bilo gdje. Osim toga, u slučaju 155 mm haubica, razlika u cijeni iz 2021. i danas je velika, recimo tad su bile 500-600 eura po komadu, a danas koštaju 5000-6000 eura. Da i želite pomoći Ukrajini, takav vam je to financijsko-logistički problem. Teška situacija za Ukrajinu', kaže Avdagić za tportal.

Još nije jasno obuhvaća li obustava vojne pomoći i obavještajne podatke, a taj je segment bio dosta važan za Ukrajince, naglašava Avdagić.

'Mi Europljani nemamo takve sposobnosti, ne te razine koje imaju Sjedinjene Američke Države, i to će biti prilično problematično. Primjerice, Amerikanci su mogli upozoriti Ukrajince na to gdje se skupljaju ruske snage, gdje će biti potencijalni napad. U krajnjoj liniji, to da će doći do rata bila je američka obavještajna informacija i dali su je mjesecima prije nego što je na kraju Rusija izvršila agresiju. Čak i nakon tih informacija dio europskih čelnika izražavao je skepsu da će se to dogoditi, a američki sustav bio je u pravu', poručuje Avdagić.

Tu je i pitanje Muskova Starlinka, no naš sugovornik napominje da su plaćanje toga već preuzeli Poljaci te bi njegovo gašenje bilo i kršenje ugovora s Poljskom. I u tom segmentu već se radi na traženju alternativa, dodaje.

'Očigledno je da Ukrajina ne može ići na onu razinu sklapanja mira koja ne pruža sigurnosne garancije. Konstantno slušam da je u Istanbulu sve bilo dogovoreno 80 posto, a onda je došao Boris Johnson i nagovarao Ukrajince da ratuju. Znate što je istina? Istina je to da je 80 posto stvari bilo dogovoreno, ali znate li što nije bilo dogovoreno? Sigurnosne garancije. To je i sad u Washingtonu bila tema na kojoj je puklo. Ono što je Zelenski izlagao u momentu u kojem je rasprava postala žestoka, pokušavši objasniti još jedan put da su mirovni sporazumi s Rusijom bili i prije potpisivani, ali da su jednako tako kako su potpisivani bili i kršeni. U ovom trenutku ne vidimo spremnost ruske strane čak ni za to da se potpiše garancija o nenapadanju', poručuje Avdagić.

Ukrajina se sad našla u situaciji da ovisi samo o europskoj pomoći. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je veliki plan naoružavanja za EU s obzirom na novonastale okolnosti u svijetu. No postavlja se pitanje može li Europa, koja je dosad uvijek stajala uz Ukrajinu, nadoknaditi izostanak američke pomoći.

Avdagić jasno odgovara da - ne može. 'U ovom vojnom segmentu, što se tiče namjenske opreme, vidimo da je tu disproporcija i da je veći dio toga dostavio SAD. Kako ćete to zamijeniti? Ove 155 mm haubice u Ukrajini se troše kao da su čokolada za sladoled. Ako je nešto 10 puta skuplje nego što je bilo 2021., onda vam to objašnjava koliko je to tražena roba. Amerika ima tu proizvodnju, a imamo je i mi u Europi, ali je nemjerljivo manja. Tako da ne znam koliko financijski možemo to uopće nadomjestiti. Pitanje je može li se to uopće kupovati od SAD-a jer i za takve prodaje morate dobiti odobrenje. U ovom trenutku ne znamo postoji li financijska volja te postoji li mogućnost da se kupi nešto u SAD-u. A onda, s druge strane, gdje ćete kupiti ako nećete u SAD-u? Jako sužavate prostor, a cijena će onda biti još veća', naglašava Avdagić.

Obustava američke pomoći, očekivano, šokirala je svijet. Trump i dalje tvrdi da Zelenski nije spreman na mir, no nije spreman na mir bez garancija. Uskrata vojne pomoći velik je udarac te se postavlja pitanje može li ga to prisiliti da pristane na bilo kakav mirovni sporazum, pa i pod Trumpovim uvjetima.

'Treba vidjeti može li nešto pomoći onaj sporazum o mineralima i hoće li on biti potpisan. Imate, naravno, razgovore koje nisu samo na ovoj najvišoj državničkoj razini, nego i onoj ispod, tako da ne znamo kako se tu sad odvija komunikacija. Ono što nismo uopće saznali je kako je izgledao taj prijedlog sporazuma. Na neki način, koliko vidim, Trump ga i po zadnjim izjavama nije odbacio, ali je nagovijestio da ćemo dosta toga čuti u ovom njegovu govoru pred Kongresom. Tek sutra ćemo znati puno, puno više o Trumpovoj politici i o tome što smjera Amerika te kako oni žele zaustaviti rat. Nadam se da ipak neće ići u onom smjeru koji njegov suradnik Musk sugerira i promovira, a to je napuštanje ne samo NATO-a, nego čak i UN-a. Ne znam kako bi svijet reagirao nakon toga i što bi to značilo za sve nas', kaže Avdagić.

Cijela situacija stavlja i Europu u nezgodan moment i slabi je kao kontinent.

'Iako se u Ukrajini odvija, na neki način, obrana kontinenta. Tu smo u vrlo stiješnjenoj situaciji s dvije strane. Još ne znamo kamo to vodi i tu ima jako puno nesigurnosti. Nestalo je povjerenje između saveznika i trebalo bi ga ponovo graditi, a nitko ne zna zapravo kako to više učiniti. Usprkos svim pokušajima dijela europskih čelnika, to očigledno ne uspijeva. A sad se to spušta i na dijalog na razini Unije. Kad se jedna grupacija konstantno nalazi oko jedne teme, a drugi se ili ne pozivaju ili sami ne izjašnjavaju da trebaju tamo biti, onda se narušava to povjerenje i na razini EU-a', naglašava Avdagić.

Svijet se nalazi u krizi povjerenja i potrebno je više komunikacije, smatra naš sugovornik, predlažući da premijeri i ministri država članica održavaju redovne press konferencije kako bi pojasnili građanima što se događa, ali i da svaki tjedan zasjeda Europsko vijeće.

'Kako smo funkcionirali kad je bilo povjerenja? Pustite na stranu dokumente i sve što je potpisano. Evo, vidimo koliko potpisi danas vrijede. Koliko su vrijedili u pitanju Rusije i koliko vrijede u momentu u kojem neka sila ne želi da nešto vrijedi. Međutim povjerenje je postojalo. Svaki naš sugrađanin budio se s povjerenjem da živimo u svijetu koji je stabilan, miran, da može razmišljati o kreditu, o gradnji kuće, o drugom djetetu, o prvom djetetu, o braku, o ulaganju u kupovinu dionica, otvaranju svog obrta, tvrtke, tomu da ga sutra netko neće mobilizirati. To je povjerenje. A ono nestaje i sad su ljudi zabrinuti. Trebamo li paničariti? Ne. Ništa neće brzo odvijati, koliko god to forsirao SAD. Rusija nije u mogućnosti u ovom trenutku razmišljati o napadu na Europu. Europljani su dovoljno složni, a Amerika je dužna poštovati članak 5. Sjevernoatlantskog sporazuma', zaključuje Avdagić.