Možda zato da emisija ostavi dojam da je ipak riječ o najavljenoj temi, urednik Togonal je Črpiću dao da razgovor započne i zaokruži (jedni je, zapravo, dobio pravo na 'zaključnu misao'). No najprije je u uvodnom prilogu, u kojem se nije puno govorilo ni o aktivnosti poljskih crkvenih prelata niti o stanju u toj državi prije uključivanja, poljski veleposlanik u Hrvatskoj (Wiesław Tarka) na besprijekornom je hrvatskom jeziku ohrabrio hrvatske građane da glasaju 'za' te pojasnio našim seljacima (evidentno oni koji najviše strahuju od cijeloga procesa) da će, kao što se dogodilo s poljskim seljacima, vrlo brzo osjetiti da se ulazak u Uniju isplati i da nemaju razloge za skepsu.

Iustitia et Pax dijeli stav s Vesnom Pusić!

Gordan Črpić je uvodno kazao da hrvatski episkopat samo nastoji podsjetiti da se Hrvatska vraća tamo gdje je bila prije 'nesretne jugoslavenske epizode'. Iako je izbjegavao direktno reći što će na referendumu zaokružiti, svoj je stav otkrio sljedećim: 'Ili EU ili BU (Balkanska unija). Alternative nema', čime je zapravo, možda nesvjesno, ponovio istu frazu koju je prije nekoliko dana rekla ministrica Vesna Pusić. Kaže da Katolička crkva godinama govori o pozitivnim i negativnim aspektima ulaska u EU te da je ulazak u Uniju povratak civilizacijskom krugu kojem Hrvatska pripada.

Anja Šovagović Despot, koja se deklarira kao katolička vjernica, rekla je da se još nije odlučila, da je skeptična prema vlastitome stavu, ali i da je ogorčena činjenicom da je referendum raspisan prerano jer građani ne znaju dovoljno o EU. Složila se s Vilijem Matulom (koji je kazao da nije vjernik) da se informiranje svodi na demagogiju i pamflete te da su vladajući toliko loše napravili televizijske spotove da odbijaju glasače od afirmativnog odgovora na referendumu. Matula je, pak, svoju sudržanost prema EU pokušao ilustrirati negativnim procesima europskog parlamentarizma (pa se zaustavio na talijanskom slučaju) i kazao: 'Neka katolici vide kako se to živi u Irskoj.'

Na to mu je odgoviro Tvrtko Jakovina, koji je kazao da je osupnut ranije navedenim euroskepticima iz glumačkog svijeta, ustvrdivši da mi i sada jesmo u europskom krugu, s obzirom na to da su nam banke u rukama članica EU-a, te je dodao da ne treba spominjati samo loše primjere poput Grčke i Irske, već i Slovačku koja je, kaže, silno profitirala od članstva u Uniji. 'Uvijek ćemo moći izvući više sredstava nego što ćemo ulagati u EU', rekao je Jakovina. Dodao je i da se Hrvatska i Irska nikako ne mogu usporediti jer je Irska bila 'u sto puta goroj situaciji od naše zemlje'.

Danijela Trbović ironično je istaknula da smo u povijesti bili konjušari, a da ćemo tek sada biti ravnopravni u Europi. 'Hrvatska nije otok, što se događa, događat će se s nama ili bez nas, mi nemamo alternativu', kazala je ustvrdivši da ne treba povezivati 'naš nered' i EU

Glumica zamjerila Čačiću nedostatak glumačkog talenta

Prilično isprekidani tijek razgovora, gdje se skakalo s teme na temu i gdje se opet pokazalo da ova emisija pati od pomanjkanja uredničkog smisla i talenta, poslužio je Črpiću da zauzme tipično intelektualni hrvatski katolički stav: ja sam za, ali i protiv. Kazao je da ga 'vrijeđa način na koji se promovira ulazak u EU, ali i euroskepticizam'. I opet, bez navođenja primjera ili bilo kakvih argumenata.

Uslijedila je porcija ministru Radimiru Čačiću - koji loše glumi (u Vladinim spotovima), kaže Šovagović, toliko loše da ostavlja dojam da ni on sam ne zna zašto ući u EU ili u to uvjeravati hrvatske građane.

Matula je informiranje o EU nazvao 'najgorim agitpropom' tvrdeći da javnom raspravom želi zagospodariti elita, umjesto da se krenulo širim diskusijama, pa i u sportskim arenama, za što odavno postoji adekvatna tehnologija.

Matula kao odvjetnik građana koje je crkveni predstavnik nazvao neobrazovanima i politički nepismenima

Jakovina mu je odgovorio da je dobro što će se 'brzo odlučiti' jer bi se do ljeta trebalo vidjeti 'hoće li Vlada i zemlja s njom uspjeti'. Črpić je sekundirao Jakovini, kazavši da ne treba biti katastrofičar i da valja pozdraviti pozitivnu informativnu kampanju vlade (iako ga je malo prije toga 'vrijeđalo' kako se to apelira na opciju 'da', hm). No tu je nastala tarapana kada je lamentirao o slaboj obrazovanosti hrvatskih građana i njihovu političku nepismenost (iako to nije tako direktno kazao), na što je vehementno odgovorio Matula braneći sve građane u tome što su i kakvi su. Rekao je da su sposobni koristiti tokene i glasovati na referendumu (kao u nekim baltičkim zemljama), a Črpić mu je odgovorio da bi ih tek 10 posto ili manje to bilo u stanju činiti!? Matula se nije dao pa je izjavio da je zgrožen nipodaštavanjem sugrađana od strane predstavnika Crkve.

Emisija je postala potpuno negledljiva kad se počelo petljati s bolonjskim procesom, tezom da možda jesmo na Balkanu, a možda i nismo; kada su se diskutanti zauzimali za 'podizanje kulture dijaloga' i kada su se 'uglednici' (Šovagović i Trbović) izblamirali neznanjem oko toga hoće li hrvatski građani, jednom već u EU, morati sebe legitimirati na Bregani s putovnicama! Jer barem su to trebali znati prije ulaska u studio ili kada su prihvatili poziv.

Hrvatska danom ulaska u EU neće ući i u Schengenski prostor

Hajde da im to pojasnimo, kada nije Togonal. Ako pitanje glasi: hoće li se Schengenski režim početi primjenjivati na dan pristupanja Hrvatske Uniji, odgovor glasi: neće jer Hrvatska danom ulaska u EU neće ući i u schengenski prostor. Naime, granične kontrole zadržat će se nekoliko godina nakon ulaska Hrvatske u EU, sve dok se ne steknu potrebni uvjeti za ulazak u schengenski prostor koji ubuhvaća države članice EU (osim Velike Britanije, Irske, Cipra, Bugarske i Rumunjske) te Švicarsku, Norvešku i Island među kojima nema graničnih kontrola. Dakle, gospođo Šovagović i gospođo Trbović, na špeceraj preko granice i dalje ćete ići s pasošima, pardon, putovnicama!

Uputa o pravnom lijeku: sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji, ako imate imalo dostojanstva, nemojte tražiti u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno'.