Ne stišavaju se reakcije nakon što je Donald Trump otkrio svoj plan za okončanje rata na Bliskom istoku. Kako je naglasio predsjednik, SAD bi vodio proces obnove, a plan bi uključivao i raseljavanje Palestinaca. Kako ovakav plan doživljava EU i može li ovakav plan stvoriti više problema nego ih riješiti?
Član Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta Davor Ivo Stier, osvrnuo se na najnoviji plan Donalda Trumpa za Gazu te ustvrdio kako je to dio njegove pregovaračke strategije.
'Kod Trumpa se može primijetiti jedan šablon ponašanja, prvo šokira, traži ono što je izvan svakog racionalnog okvira, a onda počinju pregovori i onda nešto pokušava ishoditi,' rekao je Davor Ivo Stier gostujući u emisji HRT-a Otvoreno.
To smo, kako je istaknuo, 'vidjeli na primjeru Kolumbije, Kanade i Meksika'.
'Ovo doista, kada imate takav šablon ponašanja, možete se i prekombinirati. U ovom trenutku, meni se čini da on definitivno stavlja pritisak na arapske zemlje, traži veći angažman Egipta, Jordana i Saudijske Arabije', kazao je.
Rekonfiguracija ove regije, istaknuo je Stier, ima za cilj 'redefinirati Bliski istok procesom pomirbe i uspostave diplomatskih odnosa između Izraela i Saudijske Arabije'.
Povjesničar Tvrtko Jakovina naglasio je kako se već pokazalo da ova pregovaračka strategija ne može uvijek dati rezultate kakve Trump želi.
'Svaki šok ostavlja tragove, čak i ako je to njegov način pregovaranja. Da šokirate, povučete do kraja, a onda tražite neki zajednički jezik, to se na ovaj način ne događa. Ovo što je u Kolumbiji, Meksiku i Kanadi naizgled uspio, to se već prije događalo. Kolumbija je već primala avione koje je Biden slao', rekao je.
Dodaje kako reakcije iz Meksika, Paname i Kolumbije pokazuju da to neće ići jednostavno.
'Ovo što se sada dogodilo, istina je da mnogi od arapskih lidera nisu osobito zainteresirani za sudbinu Palestinaca, ali javno mijenje tih kraljevina i država koje je dosad bilo neinformirano, a sada je informirano i pitanje je koliko ovo može ići da imate kolosjiek službene vlasti i onoga što se događa u društvu', kazao je.
'Ovo je ekstra šokantno, 2,5 milijuna preseliti i reći da će to biti rivijera svijeta, što to znači, tko su konobari u tim resortima, jesu li to Palestinci, rade li kao sobari, žive li u Egiptu ili Gazi. To je sve skupa nedorečno. Istina je da je pregovarač Demokrata na Bliskom istoku rekao da je predsjednik izraelske vlade Netanyahu izgledao kao mačak koji je pojeo nekoliko kanarinaca', dodao je.
Janko Bekić, politolog sa Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman', istaknuo je kako ne misli da Trump prijeti Grenlandu.
'Ne bih rekao da Trump prijeti Grenlandu, on smatra da bi Grenlandu bilo bolje s SAD-om. Mogli bi čak na to gledati kao na nastavak procesa dekolonizacije, jer je Grenland jedan od zadnjih ostataka nekadašnje kolonijalne sile. SAD je većinu svojih teritorija nabavio kupnjom, a ne osvajanjem. Kupnja Louisiane kao i Aljaske su bili najvažniji korak', rekao je.
'Postoji opasnost da Grenland proglasi neovisnost od Danske i u tom slučaju više nije NATO teritorij i onda je, što bi rekli Amerikanci 'up for grabs' - lovina, u koju bi se mogle upustiti velike svjetske sile, a to su Rusija i Kina - koja se prije nekoliko godina prozvala blisko-arktičkom silom', kazao je.
'Skoro sam uvjeren da Trump i njegova administracija neće primjenjivati silu, ali da će ozbiljno ustrajati u tome da kupe Grenland', dodao je.
Stjepo Bartulica, zastupnik u Europskom parlamentu ukazao je na to da je Donald Trump puno spremniji za drugi mandat nego što je bio za prvi te poručio da više ne stoji pretpostavka da je nebitno tko sjedi u Bijeloj kući.
'Ova najava o pojasu Gaze, sigurno je mnoge zatekla, ne samo u svijetu nego i u Washingtonu. Podsjetio bih samo da Bidenova administracija nije postigla ništa što se tiče palestinskog pitanja', rekao je.
Ustvrdio je kako niti Europska unija nije ništa poduzela te dodao kako ostaje za vidjeti što se dogoditi.
'Ne bih rekao da Trump nije postigao značajne rezultate. Meksička predsjednica je obećala poslati 10 tisuća vojnika na granicu. To je jedan veliki korak i konkretna pobjeda Trumpa jer on ipak gleda interese američkih ljudi. To je velika promjena u odnosu na naslijeđeno stanje. Popustio je i Trudeau', kazao je.
Bartulica je dodao kako mu se čini da 'u EU raste svijest da se stvari mijenjaju jako brzo'.
'Teze koje su tvrdile da je svejedno tko je u Bijeloj kući i da američka vanjska politika ima stalne smjerove - ta teza očito nije točna. Puno ovisi o tome tko je na vlasti, a Trump je u odnosu na prvi mandat - puno spremniji', dodao je.