Iako provedeno na malom uzorku od 78 zaposlenika koji su ubacivali listiće u kutiju, rezultati pokazuju simptomatična stajališta ljudi koji su dio sustava ključnog u borbi protiv korupcije. Tako primjerice, ističe Jutarnji, četvrtina ispitanih, odnosno njih 20, odgovorila je da su se kao službenici Ministarstva susreli s korupcijom. Niječno je odgovorilo njih 57.

Posebno je dojmljiv podatak koji govori o tome zašto zaposlenici Ministarstva pravosuđa ne bi prijavili korupciju; njih 55, što je više od tri četvrtine, smatra da bi bili izloženi nekoj štetnoj posljedici – otkazu, mobbingu…

Zaposlenici, među ostalim, smatraju da bi se problemi korupcije i zaštite zviždača mogli riješiti uspješnim procesuiranjem i kažnjavanjem počinitelja kaznenih djela, vraćanjem vjere ljudima da je dobro činiti dobro, pojačanim zakonskim regulativama zaštite zviždača i mijenjanjem svijesti društva. Dio njih smatra da davanje novčane nagrade nije prihvatljivo jer bi se time povećala vjerojatnost lažnog prijavljivanja.

Ovakvi rezultati nisu iznenađenje za Željku Burić, načelnicu Samostalnog sektora za suzbijanje korupcije, koja je sa svojim timom provela anketu u Ministarstvu pravosuđa. Upravo zbog takvih rezultata u Ministarstvu, rekla je Burić za Jutarnji, traže rješenja kako bi službenici mogli prijaviti korupciju uz zagarantiranu anonimnost.

'Ako se taj model pokaže dobrim, koristit će se i u drugim ministarstvima te ostalim državnim institucijama', istaknula je Željka Burić.