'Istraživačka agencija neće tako lako prodavati svoj ugled, jer niti jedna ozbiljna agencija ne živi od političkih istraživanja. Takva su istraživanja najviše do 10 posto prihoda jedne agencije, jer najveći dio prihoda dolazi od istraživanja tržišta za komercijalne klijente, strane i domaće tvrtke. Tih 90 posto prihoda ovisi o ugledu koji agencija stječe na ovih 10 posto, pa je financijski i svaki drugi interes agencija da budu što preciznije u političkim istraživanjima', jasno će stvari, odmah na početku, postaviti na svoje mjesto dr. sc. Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Jasno mu je kako je 'uvijek pitanje interpretacije' rezultata koje u svojem istraživanju donese određena agencija, pa se 'zaključci mogu izvući iz određenih podataka'. Navodi kako se rezultati anketa, baš kao i rezultati izbora, mogu interpretirati na mnoge načine. 'Interpretacija je kod anketa ključna stvar. U Hrvatskoj su vrlo rijetke situacije, no to se lako da prepoznati, kad su upletene tvrtke koje se inače ne bave istraživanjima kod kojih se može sumnjati da su objavljene brojke uvjetno rečeno manipulirane', kaže Bagić.

Spomenute interpretacije istraživanja anketa pokazale su, naime, kako i naručitelj, ali i mediji mogu zloupotrijebiti rezultate, pa je Glas Slavonije nedavno kao očite primjere naveo objavu različitih rezultata ankete, koju je naručio SDP, o stavovima birača u Istri u dva različita izdanja jednih dnevnih novina. I HDSSB-ovci su se žalili na rezultate ankete koju je naručio također SDP, a koja je išla u prilog zajedničkom kandidatu koalicije SDP-HNS-HSU za gradonačelnika Osijeka. Treći je slučaj povezan s HDZ-om i ispitivanjem javnog mišljenja u Splitu gdje je, opet, sve išlo na ruku njihovom kandidatu.

Zanimljivo je i što se događa s anketom kad naručitelji nisu zadovoljni dobivenim rezultatima. Stranke to jednostavno ne objave. Po Bagićevim riječima, 'mora se razlikovati javno komentiranje rezultata iz redova stranaka i stranačkih lidera od onoga kako ih privatno doživljavaju, jer tu postoji velika razlika'.

'Ako im rezultati ne idu u korist, oni ih moraju javno obezvrijediti, učiniti ih nevažnim. Ako im idu u prilog, hvalit će se. No ni jedno ni drugo ne odražava njihov intimni odnos prema rezultatima. Sve stranke i ozbiljniji politički akteri naručuju istraživanja i koriste ih za donošenje odluka, planiranje kampanja, a hoće li rezultate objaviti – stvar je oportuniteta, odnosno paše li im to u nekom trenutku ili ne', konstatira Bagić.

Dr. sc. Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nedavno je u Obzoru upozorio kako 'moramo shvatiti da istraživanja ne služe kako bi se isključivo mjerili rejtinzi jer previše toga utječe na konačni rezultat, a preferencije se mogu mijenjati do posljednjeg trenutka'.

'Istraživanja prvenstveno služe da shvatimo i razumijemo raspoloženje javnosti, očekivanja, želje i potrebe birača, a sve to kako bi im se u kampanji prilagodili. Vođenje je bilo kakve kampanje bez suvislih istraživanja nezamislivo', ukazuje Skoko.

Po njegovom mišljenju, ipak 'ne treba precjenjivati manipulativnu moć anketa, jer one mogu skrenuti pozornost na nekog kandidata kao favorita ili donekle obeshrabriti pristaše onih koji tobože loše stoje, ali ne mogu natjerati neodlučne da glasuju za nekoga'. Upozorava, doduše, kako se 'odluka o tome kome će netko dati svoj glas donosi puno kompleksnije'.

Činjenica je, međutim, kako su kod male izlaznosti, kakvu smo imali na euro-izborima, ankete uzaludne. Stoga je Skoko za tportal ocijenio i je li izlaznost presudila na nedjeljnim izborima. 'Mala izlaznost je pogodovala većim strankama jer one imaju bolje organizirano i discipliniranije biračko tijelo. Da je bila veća izlaznost, moguće da bi prošao još poneki neovisni kandidat ili kandidat manje stranke', napominje Skoko.

Ako se europski izbori stave u kontekst 'izbornog proljeća' u Hrvatskoj, zanimljivo je bilo i Skokino razmišljanje o tome mogu li se izbori za nama ocijeniti i kao svojevrsna anketa i istraživanje preferencija birača za predstojeće lokalne izbore.

'Iako se metodološki ovi izbori ne mogu uspoređivati s onima lokalnog karaktera, sasvim je jasno da se HDZ konsolidirao i da ima dovoljno snage da zada ozbiljnije udarce lijevoj koaliciji na svim razinama. Ovo je taj optimizam koji su dugo tražili i koji je razbio mitove o stagnaciji njihova rejtinga. Nema dvojbe kako će ih ova pobjeda motivirati i za ozbiljan rad na lokalnim izborima. Isto tako će ovi rezultati sigurno utjecati i na dodatno zbijanje redova SDP-a koji će konačno morati shvatiti da su ih birači počeli kažnjavati zbog promašaja i propusta na nacionalnoj razini te da im alibi više ne može biti – mi smo loši, ali HDZ je još lošiji pa nas morate trpjeti', ocjenjuje Božo Skoko.

I sociolog Dragan Bagić osvrnuo se na euro-izbore stavljajući u prvi plan upravo malu izlaznost. Uz ograđivanje po kojem ankete 'nisu predviđanja budućnosti pa ih se ne može interpretirati kao da su kristalna kugla', ipak podsjeća kako se na izborima za Europski parlament predviđala izlaznost od 40 posto. 'Dogodilo se dvostruko manje i efekt izlaznosti je presudio. Ključnu ulogu na rezultate izbora je imala brojnost članova stranaka. Na 50-60 posto izlaznosti brojnost prestaje biti presudna, no ovdje se dogodilo da jedna skupina simpatizera i laburista i Kukuriku koalicije nije izašla na izbore. Ni dio simpatizera HDZ-a nije to učinio, no kako oni imaju puno više članova, bila je to presudna stvar na ovim izborima', zaokružuje priču Bagić.

Za mjesec dana novi su izbori, ovoga puta lokalnog karaktera i s temama koje su građanima, sasvim sigurno, puno jasnije i zanimljivije od europskih izbora. Kampanja će sigurno biti vidljivija, a mobiliziranje birača snažnije, jer apstinencija neće pomoći nikome, a pogotovo ne demokratskim procesima i građanima.