U Našicama je održana 11. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Koliko se u protekle tri godine, otkako Savjet postoji, pomoglo tom području? Koliko je novca povučeno i iskorišteno iz europskih fondova za razvoj pet županija? Budi li se istok Hrvatske i je li dobio novu priliku za razvoj? U kojem se smjeru trebaju razvijati Slavonija, Baranja i Srijem?
O navedenim pitanjima u emisiji Otvoreno HRT-ovog urednika i voditelja Damira Smrtića u ponedjeljak su raspravljali župan Osječko-baranje županije Ivan Anušić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić i saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković.
'Slavonija je stavljena u fokus javnosti, promijenila se percepcija istoka Hrvatske - o Slavoniji kao o zadnjoj rupi na svirali, o Slavoniji iz koje mladi odlaze. Novci neće sami po sebi pomoći - a sada vraćamo vjeru u sebe. U prethodne tri godine s prethodnim statističkim regijama imali smo puno otežavajućih okolnosti a s loše ispregovaranoom financijskom perspektivom morali smo improvizirati. Sada sve kreće punom parom', kazao je u župan Anušić.
vezane vijesti
Posebno je naveo projekte izgradnje KBC-a i gospodarskih centara na istoku, regionalnog centra za distibuciju voća i povrće, 5C koridora i obnove pruge Virovitica-Zagreb te zračne luke Osijek.
'Od percepcije i mentalnog sklopa se ne živi', odgovorila je saborska zastupnica Vučemilović. Danas je na sjednici Savjeta za SlavoniJu čula i osjetila da vladajući slušaju i oporbu te podsjetila na 'sramotno stanje željezničkog kolodvora u Osijeku i željezničku infrastrukturu'.
Ključnim smatra otvaranje novih radnih mjesta. 'Lijepi su i dvorci i staze i šetnice, ali tko će njima hodati kad se mladi odsele', upitala je.
'Slavonija nije samo poljoprivreda'
'Slavonija nije dobila ništa više od onog što joj pripada, ako dijelite novac koji smo već imali u omotnici. Dobili smo više publiciteta, ali publiciteta više za Vladu', smatra saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković. Koliko se mladih odlučilo ostati u Slavoniji ili se vratilo u Slavoniju zbog obnovljenog dvorca ili kolektora?, pita. Ustvrdio je kako se problemi istoka Hrvatske već jako dugo ne rješavaju. Problemi su vezani uz infrastrukturu i strateške grane gospodarstva, a poljoprivreda je jedna od njih.
Vladajuće je prozvao da ne znaju puno o novim industrijama koje bi mogle podignuti Slavoniju. Naglasio je kako u Osijeku i čitavoj Slavoniji postoji niz IT tvrtki, koje su se same izgradile i koje su izvoznici. A nedostaje nacionalna strategija, barem pet koraka unaprijed, dodaje.
Brlošić: Nedostatak prerađivačkih kapaciteta i prehrambene industrije
O problemima u poljoprivredi govorio je Mato Brlošić. Radi se, kaže o skupoj grani koja treba velike investicije. Hrvatska je tek pet godina u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i dobiva neka financijska sredstva za razvoj, za razliku od Njemaca ili Ausrijanaca koji ih dobijaju već 50 godina. Sve to treba nadoknaditi, a poljoprivrednici nisu dosad nikad dobili punu omotnicu, tvrdi Brlošić. Nada se da će se to promijeniti.
Upozorio je na nesrazmjer - samodostatnost vezano za pšenicu, soju, kukuruz i suncokret, ali i nedostatak prerađivačkih kapaciteta i prehrambene industrije. Naime, većina žitarica odlazi u Italiju. Projekte očekuje i vezano za stočarstvo.
Preko 30 posto poljoprivrednih ulaganja ide u Slavoniju
'Sedam godina smo dionici zajedničke poljoprivredne politike i nije istina da se ulaže samo u infrastrukturu. Povećavamo ulaganja u fizičku imovinu, mlade poljoprivrednike, male OPG-e s napomenom da preko 30 posto tih ulaganja završava u Slavoniji', kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Veliki projekti i afere
Vesna Vučemilović kazala je da su nositelji velikih projekata javna poduzeća. Čudno joj je što su Našice, primjerice za vodoopskrbu - dobile između 200 do 250 tisuća kuna, otprilike koliko i Osijek. U Našicama živi osam tisuća stanovnika, a u Osijeku 100 tisuća.
Spomenula je i aferu u kojoj se gradonačelnik Velike Gorice sumnjiči za aferu upravo u takvom jednom projektu. 'Treba dobro ispitati, tko što radi i po kojoj cijeni', naglasila je.
Odgovorio joj je Ivan Anušić. Kaže kako se radi o aglomeracijama i izgradnji mreže u dijelovima gradova u kojima te mreže nema. Osijek tako ima veću izgrađenost, a Našice moraju mrežu izgraditi na većem prostoru, kaže Anušić i dodaje kako su komunalne tvrtke u pravilu uvijek nositelji projekata i one apliciraju prema europskim fondovima.
