Udruge traže od zastupnika da odgovorno pristupe osiguranju zaštite nacionalne ravnopravnosti u Hrvatskoj time što će referendumsko pitanje uputiti Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, a od Ustavnog suda da u okviru svojih ovlasti, u slučaju da nije zaprimio upit Hrvatskog sabora, iskoristi druge mogućnosti za ocjenu ustavnosti ne samo referendumskog pitanja, već i referendumskog postupka.

Udruge su saborskim zastupnicima i sucima Ustavnog suda poslale podnesak u vezi sa zahtjevom Stožera za obranu hrvatskog Vukovara' o raspisivanju referenduma o pravu nacionalnih manjina na ravnopravnu uporabu manjinskih jezika i pisma u kojem su iznijele pregled međunarodnih instrumenata i normi za zaštitu jezičnih prava nacionalnih manjina.

'Referendum o pravu nacionalnih manjina na ravnopravnu uporabu manjinskih jezika i pisma je protuustavan jer zadire u strukturalne značajke hrvatske državnosti i temeljne vrednote hrvatskog Ustava', rekla je novinarima Marina Škrabalo iz GONG-a.

Napominjući kako je povod referenduma ćirilica, Škrabalo je istaknula da bi njegovo održavanje imalo izrazito negativne posljedice za niz nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali i po hrvatski međunarodni ugled.

Trvenja i nadmudrivanja između stranačkih opcija, a posebno između ključnih institucija vlasti – Vlade, Sabora i Ustavnog suda, nedopustiva su kad se radi o nacionalnoj ravnopravnosti – jednoj od izvorišnih osnova hrvatske državnosti te temeljnoj ustavnoj vrednoti.

Stoga udruge okupljene u inicijativu 'SVI MI – Za Hrvatsku svih nas' pozivaju Sabor i Ustavni sud da preuzmu odgovornost, iskoriste svoje ustavne i zakonske ovlasti i spriječe održavanje referenduma o ćirilici, naglasila je Škrabalo.

Ivan Novosel iz Inicijative mladih za ljudska prava rekao je da bi provođenjem referenduma u deset jedinica lokalne samouprave nacionalne manjine izgubile mogućnost ravnopravne uporabe jezika i pisma. To su, naveo je, češka manjina u Kočanici, mađarska u Kneževim Vinogradima, slovačka u Punitovcima, talijanska u Grožnjanu te srpska u Vrbovskom, Vukovaru, Donjim Kukuruzarima, Gračacu, Plaškom i Vojniću.

Novosel je istaknuo da manjinsko zakonodavstvo koje Hrvatska donosi, po međunarodnim standardima, mora biti usuglašeno s legalnim predstavnicima nacionalnih manjina, što ovoga puta nije slučaj jer su predstavnici nacionalnih manjina rekli da se s tim referendumom ne slažu i ne pristaju na smanjenje svojih prava.

Naglasio je i da Okvirna konvencija za zaštitu prava nacionalnih manjina, koju je Hrvatska ratificirala, određuje da kvota za ostvarivanje prava nacionalnih manjina na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika ne smije biti 50 posto stanovništva.

Upozoravajući na implikacije za Hrvatsku u slučaju provedbe takvog referenduma, Nemanja Relić iz Srpskog demokratskog foruma ustvrdio je kako je to pitanje ključno i na razini Europske unije (EU) koja ima jasne mehanizme i načine da inzistira na hrvatskoj provedbi svih preuzetih obaveza.
'EU može i hoće reagirati na sva kršenja manjinskih prava u Hrvatskoj. Inicijativa grupe građana kojom želi smanjiti manjinska prava ponovno će Hrvatsku staviti na stup srama u međunarodnoj zajednici i ponovno ćemo postati zemlja slučaj', kazao je Relić.

Najavio je da će inicijativa 'SVI MI-Za Hrvatsku svih nas' djelovati i na razini europskih institucija, prvenstveno Europskog parlamenta.