Značenje novinske agencije Hine, a prema podacima uredništva, ona emitira i do 100.000 vijesti te 60 tisuća fotografija godišnje i čije vijesti danas objavljuje najveći broj naših medija, nipošto se ne može mjeriti kroz takve vrste financijskih ušteda koje su isključivo u fokusu Vladinog povjerenstva za analizu poslovanja agencija, smatra Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Napominju kako je u vrijeme estradizacije i tabloidizacije naših medija Hina kao javni servis zadržala ozbiljnost, objektivnost, sveprisutnost i relevantnost.

Također brojni medijski korisnici na izvjestan način održavaju svoju medijsku djelatnost zahvaljujući brojnim i kvalitetno obrađenim Hininim informacijama.

HND očekuje da priče o gubljenju samostalnosti Hine napokon utihnu jer je riječ o agenciji koja ima široku medijsku publiku. Osim toga, mnoge medijske agencije u Europi nisu ni privatizirane niti su postale dio javnih elektroničkih servisa, televizije i radija.

Pripajanje Hine i HRT-a predlaže Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vlade RH na temelju svoje navodno 'dubinske analize', prema kojoj bi takav potez doveo do značajnih ušteda javnog novca. No čitajući dijelove 'dubinske analize' Povjerenstva, jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se 'utapanjem' Hine nanijela medijskoj sceni i javnom interesu, upozorili su iz Sindikata novinara Hrvatske.

Istaknuli su kako je vidljivo da 'dubinska analiza' zanemaruje specifičnosti HRT-a i Hine, odnosno činjenicu da su javne televizije i nacionalne novinske agencije različiti mediji te imaju drugačije uloge u medijskom prostoru i javnosti.

Također su upozorili na niz netočnosti u 'dubinskoj analizi' – o tome da Hina nije obveznica PDV-a, o outsourcingu obrade fotografija, o 35 rukovoditelja... Vladino povjerenstvo je zanemarilo i činjenicu da Hina za potrebe korisnika godišnje u 20-ak općih i specijaliziranih servisa emitira gotovo 100 tisuća vijesti i oko 60 tisuća fotografija.

Osim toga, ukupno oko 140 korisnika Hininih servisa i otvoren pristup državnim tijelima svim njezinim uslugama puno govori o rasprostranjenosti Hininih vijesti.

Gubitkom samostalnosti i statusa neovisnog izvora informacija, Hina bi ubrzo izgubila medijske i druge korisnike te se utopila u golemoj strukturi HRT-a ili bi se pretvorila u internu novinsku agenciju HRT-a, dok bi brojni korisnici – od dnevnih i periodičnih tiskovina, radio i TV postaja, web portala, banaka, poduzeća do niza udruga i institucija - ostali bez servisa agencije, istaknuli su u svom javnom pismu Radničko vijeće i Sindikat novinara Hine.

Pritom su upozorili Vladino Povjerenstvo da su u svojoj 'dubinskoj analizi' - koja je u najmanju ruku trebala sadržavati analizu koristi i šteta takvog poteza - propustili odgovoriti na pitanje: ako se 'utopi' unutar HRT-a, kako će Hini biti nadoknađeno više od osam milijuna kuna prihoda s tržišta?

Bez tih i sredstava iz skupne pretplate, Hina, naime, ne bi mogla obavljati svoju zakonsku djelatnost.

'Sredstva uložena u agenciju nisu bačena, kako to sugerira prijedlog Povjerenstva, već višestruko vraćena kroz Hininu ulogu u obogaćivanju i razvoju hrvatske medijske scene, pluralizma i demokracije', ocijenili su predstavnici Hininih radnika.