'Jamčimo im sigurnost i nikome neće pasti ni dlaka s glave. Znamo da su otišli zbog političkih pritisaka, a ne zbog rata. Put od Damaska do Palmire potpuno je siguran i teroristi se više nikada neće vratiti tamo', naglasio je guverner za Večernji, otkrivši kako danas na tim poljima vrše eksploataciju od 10 milijuna kubičnih metara plina dnevno i time opskrbljuju čitav teritorij Sirije koji je pod kontrolom vladajućih snaga ili 60 posto pučanstva.

Poznato je da je Ina u Siriji sudjelovala u velikom istraživanju na bloku Hayan, gdje je otkriveno šest polja: Jihar, Palmira, Al Mahr, Jazal, Mustadira i Mazrur.

Međutim, hrvatska Vlada pokleknula je pod pritiskom EU-a i SAD-a te odlučila povući Inine radnike i inženjere počekom 2012. uz obrazloženje kako podržavaju sankcije koje je EU uveo Siriji. Hrvatska naftna kompanija tom je odlukom pretrpjela velike gubitke. Ina je u prosjeku u Siriji imala oko 15 milijuna dolara prihoda mjesečno, što je oko 200 milijuna dolara godišnje, dok je vrijednost nalazišta nafte u Siriji, na poljima na kojima je bila Ina, procijenjena na oko 20 milijardi dolara.

'Žao mi je što Ina nije povratila svoj uloženi novac u istraživanje. Koliko je meni poznato, u istraživanje su uložili više od milijardu dolara i taman kada su počeli proizvodnju i povrat novca, morali su napustiti Siriju, što mi je izuzetno žao. Ponavljam, vrata su im otvorena i Sirija je njihova domovina', poručio je guverner Talal al Barazi. Iz Ine navode da prate razvoj situacije u Siriji te se nadaju da će se skoro stvoriti uvjeti za siguran nastavak poslovnih aktivnosti.