Članak navodi kako su nakon Drugog svjetskog rata takvi ekstremno desni stavovi bili tabu u zemljama istočne Europe te da su se pojavljivali samo među marginalnim skupinama s desnice, no da ih sada predstavljaju čak i najviši državni dužnosnici.

Tako se spominje posjet predsjednice RH Argentini te se ističe kako je tom prilikom zahvalila toj zemlji što je prihvatila 'zloglasne pronacističke ratne zločince nakon Drugog svjetskog rata'. Njena izjava stavljena je uz bok s izjavom zamjenika bugarskog premijera Valerija Simeonova o tome kako su Romi 'divlji humanoidi s instinktom uličnih pasa', kao i izjavom mađarskog premijera Viktora Orbana kako se 'boja Europljana ne bi smjela miješati s arapskom i afričkom'.

U dijelu koji se tiče Hrvatske, autori članka AP-a tvrde kako je primjetan rast nacionalizma na Balkanu, posebice u Srbiji i Hrvatskoj, a da politički analitičari smatraju kako stare etničke netrpeljivosti potpiruje ruska propaganda.

'Hrvatska stalno ide prema desnici otkad je postala članica Europske unije 2013. Neki tamošnji dužnosnici negirali su holokaust ili su hvalili hrvatski ultranacionalistički, pronacistički ustaški režim koji je ubio desetke tisuća Židova, Srba, Roma i Hrvata antifašista u logorima', piše u članku.

Također se navodi da je na izjavu Grabar Kitarović u Argentini reagirao i najveći svjetski lovac na naciste Efraim Zuroff, navodeći kako je riječ o užasnoj uvredi žrtvama. U članku se navodi i kako je hrvatska predsjednica naknadno izjavila da joj nije bila namjera glorificirati totalitaristički režim.

Pokazatelj toga u kakvo društvo je ugledni AP stavio hrvatsku predsjednicu je i to što, uz Orbana i Simeonova, u članku navodi Mateusza Morawieckog, poljskog premijera koji je među krivcima za holokaust naveo i 'židovske počinitelje' te je u Münchenu posjetio grobnicu grupe poljskog pokreta otpora koja je surađivala s nacistima.