Astronomi su, na svoje veliko iznenađenje, otkrili galaktiku koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta "ljepila" koje pomaže u formiranju galaktika.
Ovo otkriće je "izazov postojećim teorijama o nastanku galaktika", istaknuo je Pieter van Dokkum sa sveučilišta Yale, u Sjedinjenim Državama, glavni autor studije objavljene u srijedu u časopisu Nature.
Spomenuta galaktika nazvana NGC 1052-DF2, ili kraće DF2, udaljena je od Zemlje 65 milijuna svjetlosnih godina i pripada skupini ultradifuznih galaktika iznimno male gustoće. Veća je od Mliječnog puta, naše galaktike, a ima 250 puta manje zvijezda.
"Riječ je o iznimnom otkriću jer se smatra da bi galaktike trebale sadržavati više tamne nego obične tvari", ističe institut za astronomiju i astrofiziku Dunlap pri sveučilištu u Torontu čiji su istraživači sudjelovali u izradi studije.
Obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaktika čini tek 5 posto svemira.
Tamna tvar koja je i danas jedna od najvećih zagonetki suvremene astrofizike, čini više od 25 posto svemira.
Ona je nevidljiva i može se otkriti samo na temelju njezina gravitacijskog djelovanja na druga tijela u svemiru. Znanstvenici misle da ona galaktikama daje dodatnu masu, što stvara "višak" gravitacije koji omogućuje galaktikama da se ne raspadnu.
Znanstvenici su dosad smatrali da "sve galaktike imaju tamnu tvar. Ovako velika galaktika morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari", rekao je za AFP Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. "Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće", dodao je.
DF2 je otkriven pomoću originalnog optičkog teleskopa nazvanog Dragonfly (Vilin konjic). Konstruirali su ga Pieter van Dokkum i Roberto Abraham. Postavljen je u Arizoni i ima 48 leća.
Njime se mogu promatrati svemirska tijela veoma slabog sjaja. Zahvaljujući tome je i mogao otkriti ultradifuzne galaktike.
