Nakon potresa je obećana brza obnova, a to se nije dogodilo. U međuvremenu je donesen i više puta prepravljan Zakon o obnovi, a Atalić smatra da se sada ide u pravome smjeru. 'Utaban je put. Imali smo proces učenja, proces prilagodbe. Mora proći taj proces prilagodbe i bildanja kapaciteta i mislim da smo sada dosegli tu razinu svijesti', kazao je Atalić za Dnevnik HRT-a.

U tijeku je izrada baze podataka o građevinama u gradu Zagrebu. Ima ih oko 300.000. Atalić smatra da je baza podataka od presudnog značaja kako bi se mogle donositi neke strateške odluke i preciznije raditi neke stvari.

'Više puta smo molili građane da na stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo upišu podatke o svojim zgradama. To nam je presudno. Bit će najgore ako nakon potresa opet počnemo kukati i o vlasti i o struci, ako građani nemaju tu svijest da nam pomognu', istaknuo je među ostalim Josip Atalić.

Govoreći o Hrvatskoj konferenciji o potresnom inženjerstvu koja se trenutačno održava u Zagrebu, Atalić je kazao da im je cilj bio da ne bude tek jedna od konferencija te da su pozvani vrhunski stručnjaci.

Zalaže se za donošenje zakona o potresu koji bi na jednom mjestu obuhvatio sve bitno što se tiče potresa, počevši od toga što prvo treba učiniti, tko prvi izlazi van iz bojekta, što će biti s ocjenom koju inženjer markicom stavi na zgradu, kakve ona ima reperkusije na obnovu kasnije i slično. Napominje da je vrlo bitno imati sve jasno u vezi s tim.

'Bitno je da se ne učimo u hodu i da ne prilagođavamo sustav u hodu. S tim bismo podigli svijest rizika od potresa, pa bi i građani ulagali', naglasio je Atalić.

Komentirajući rušenje novih zidova, Atalić je u ranijem razgovoru za tportal rekao da bi definitivno trebalo provjeriti sve što se mijenjalo po zgradama.

'Događalo nam se da s nacrtom dođemo u neku zgradu, a u njoj se ne možemo snaći koliko se toga promijenilo. Odgovornost je na vlasnicima i predstavnicima stanara, baš kao što projektanti i građevinski stručnjaci preuzimaju svoj dio odgovornosti', napomenuo je Atalić.

Po pitanju zgrada starijih od 1964. godine, kada je prvi put propisana tzv. protupotresna gradnja u Hrvatskoj, rekao je da je zagrebački potres oštetio većinu zgrada koje su bile rekonstruirane, gdje su uklanjani zidovi.

'Informacije s terena govore da je puno toga raskopavano i da su te zgrade dodatno oslabljene. Preživjele su uglavnom zgrade koje se nisu rekonstruirale i gdje su vlasnici ulagali u izgradnju debljih zidova', kazao je Atalić.