Atena nema službenu džamiju otkako su 1833. protjerane Osmanlije i jedina je takva europska prijestolnica, kako je prošle godine u parlamentu upozorio zamjenik ministra vanjskih poslova Ioannis Amanantidis.

Muslimani su stoga prisiljeni moliti se na improviziranim lokacijama, u prenapučenim podrumima ili mračnim skladištima koja često napadaju rasisti.

Premijer Aleksis Cipras kazao je u svibnju da je već odavno vrijeme da se sagradi džamija. Vlada će to učiniti "iz poštovanja prema muslimanskim stanovnicima grada, ali i zato jer ima obvezu aktivno štititi svoje vrijednosti", istaknuo je.

Nova džamija, zgrada površine 1000 metara četvornih bez minareta, trebala bi biti završena u travnju u staroj pomorskoj bazi u industrijskom dijelu grada.

"Trebamo džamiju za našu novu generaciju, za naše mlade... kako bi se osjećali jednakima pred zakonom, jednakima u društvu", rekla je glasnogovornica Udruženja grčkih muslimana Anna Stamou, Grkinja koja je prešla na islam.

Kritičari, međutim, upozoravaju da si prezadužena zemlja ne može priuštiti 800.000 eura koliko stoji gradnja džamije.

Ultranacionalistička stranka Zlatna zora, treća po popularnosti u zemlji, smatra da muslimani opterećuju državnu blagajnu u vrijeme krize. Drugi pak džamije i dalje povezuju s Turskom, dugogodišnjim grčkim suparnikom.

Deseci grčkih nacionalista prošle su godine mjesecima okupirali lokaciju na kojoj se gradi džamija podignuvši ondje centar za beskućnike, "hot spot za Grke", povlačeći paralelu s centrima na grčkim otocima za većinom muslimanske izbjeglice i migrante koji su stigli iz Turske.

Zlatna zora također najavljuje nove prosvjede.