Samo nekoliko dana uoči izbora za Nacionalno vijeće, Austrijska narodna stranka na čelu s aktualnim šefom diplomacije Sebastianom Kurzom vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja s oko 33 posto. Za drugo mjesto bore se Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) i desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) koje prema rezultatima istraživanja mogu računati s potporom između 23 i 27 posto birača. Za ulazak u parlament i prelazak izbornog praga bore se još i stranke Zeleni, potom liberali okupljeni oko NEOS-a te Lista Petera Pilza, bivšeg čelnika stranke Zeleni.

Austrijske parlamentarne izbore posljednjih tjedana zasjenio je skandal oko lažnih Facebook stranica kojima se pokušalo difamirati Kurza, nakon čega su uslijedile međusobne optužbe kojima su se 'častili' Kurz te njegov protivnik i socijaldemokratski i narodnjački protukandidat Christian Kern.

Upravo je Kernovim dolaskom na čelo SPÖ-a započeo jaz između vladajućih socijaldemokrata i narodnjaka koji su vladajućima predbacivali nedosljednost, osobito kada je riječ o problemu izbjeglica, zbog čega je aktualni kancelar Kern početkom godine priprijetio raskidanjem koalicije. Zbog neslaganja s koalicijskim partnerom i nedovoljne podrške vlastite stranke, dosadašnji predsjednik ÖVP-a i vicekancelar Reinhold Mitterlehner je ususret izborima podnio ostavku.

Kampanja u sjeni skandala

Uslijedili su novi skandali, počevši od odlaska Petera Pilza iz stranke Zelenih i formiranja vlastite liste pa sve do niza protumigrantskih ispada iz redova narodnjaka te uhićenja Tala Silbersteina, Kernova savjetnika iz Izraela koji je kreirao različite korisničke račune na društvenim mrežama za SPÖ, kako bi napao kandidata Sebastiana Kurza. Jedna od tih stranica sadržavala je i oštre, ali lažne antisemitske komentare, a SPÖ je cijeli projekt lažiranja platio 536.000 eura.

Prema procjenama analitičara, najviše koristi od raspada koalicijske socijaldemokratsko-narodnjačke stranke mogli bi imati desni populisti iz FPÖ-a, a pojedini analitičari smatraju kako je moguće da i predsjednik slobodnjaka Heinz-Christian Strache postane novi austrijski kancelar.

Može li, pak, unatoč rezultatima predizbornih anketa doći do preokreta, za tportal proanalizirao je stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno pravo Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

Bandov smatra da je, iako su predizborne ankete inače sve manje pouzdane iz niza razloga, od manipulacija do sve manje spremnosti birača da u njima sudjeluju, vrlo teško očekivati da će doći do značajnih odstupanja od trenutnih prognoza, koje predviđaju najznačajniju podršku za narodnjački ÖVP s podrškom čak trećine birača koji će izići na izbore.

'Iza narodnjaka ankete predviđaju pozicioniranje socijalista i slobodnjaka, koji prema ispitivanjima javnog mijenja zadobivaju podršku iznad 20 posto birača. Za te tri stranke možemo biti prilično sigurni da će i uspjeti ući u austrijski parlament i da će dvije od njih sudjelovati u sastavljanju nove vlade. Mogućnost ulaska u austrijski parlament postoji i za tri manje političke opcije, koje se prema predizbornim procjenama nalaze nešto iznad granice izbornog praga od 4 posto, NEOS, Grüne (Zeleni) i Liste Peter Pilz', smatra Bandov.

Raskol u zelenom taboru

Na pitanje, pak, u kojoj mjeri Sebastianu Kurzu u potencijalnom ostvarivanju pobjede pomažu teme koje prednjače u austrijskoj predizbornoj kampanji, poput integracija i migracija, tportalov sugovornik je odgovorio da je ÖVP uspio nametnuti integraciju, migracije i sigurnost kao vodeće teme, u kojima se odlično snalazi i FPÖ, s nešto radikalnijim stajalištima, ali i blažom retorikom od dosadašnje. Pritom je istaknuo da SPÖ nije uspio nametnuti niti jednu od svojih socijalno osjetljivih tema na ovim izborima, od pitanja najma stanova, zdravstva, plaća do mirovina.

'Za SPÖ je posebno opasno što se skandal Silberstein, koji je ugrozio njezin dotadašnji rejting, nastavio otvarati tijekom cijele predizborne kampanje, tako da je SPÖ značajno zaokupljen svojim unutarstranačkim problemima', smatra Bandov, dodajući kako će od njihovog pada profitirati posebice Grüne i Liste Peter Pilz, koji bi vjerojatno igrali značajno ozbiljniju ulogu da nije došlo do raskola unutar zelene političke opcije na dvije liste za parlament.

Dobri poznavatelji austrijskih političkih prilika misle da je najvjerojatnija postizborna koalicija narodnjaka i slobodnjaka. Budući da je obnova velike koalicije upitna, FPÖ bi mogao postati nezaobilazan u sastavljanu vladajuće većine, iako su dosad vodeće stranke takvu mogućnost odbijale.

Bandov smatra da je u slučaju Austrije još niz opcija otvoreno i ovise o rezultatu izbora. Napomenuo je da manje izgleda ima tzv. velika koalicija ÖVP i SPÖ, zbog međusobne netrpeljivosti lidera stranaka – Sebastina Kurza i Christiana Kerna, ali i niza skandala koji su potresali njihovu zajedničku prethodnu vladu.

'U slučaju da Kern odstupi sa svih stranačkih dužnosti, otvorila bi se mogućnost za nastavak te koalicije, koja je obilježila značajni dio austrijske demokracije od Drugog svjetskog rata do danas. Prema svim dosadašnjim predizbornim predviđanjima, Sebastian Kurz se nameće kao novi kancelar u toj vladi, a SPÖ kao manji partner, a vjerojatni zamjenik kancelara iz reda SPÖ-a bio bi Peter Doskozil, dosadašnji ministar obrane austrijske vlade', kazao je za tportal Bandov, dodajući kako se ipak vjerojatnijom čini koalicija između ÖVP-a i FPÖ-a, iako u predizbornoj kampanji vode bitku za slične biračke skupine.

Antipodi i partneri

'Obje stranke pokazuju sklonost otvaranju sličnim temama, poput migracija, integracija i sigurnosti, a imaju i sličnu viziju ostvarivanja i vanjskih politika. FPÖ značajno ublažuje dosadašnju retoriku, što se može iščitati kao priprema za ulazak u vladu. I u toj koaliciji bi se Sebastian Kurz vjerojatno uspio nametnuti kao novi kancelar u austrijskoj vladi, a FPÖ ušao u vladu kao manji koalicijski partner. Manje stranke, koje uspiju postati parlamentarne, vjerojatno će ostati u opoziciji.

Zanimalo nas je li moguće zamisliti koaliciju SPÖ-a i FPÖ-a iako oni funkcioniraju kao politički antipodi na austrijskoj političkoj sceni.

Bandov je podsjetio na to da se u predizbornoj kampanji najmanje spekulira o mogućoj koaliciji SPÖ-a i FPÖ-a, ali je istaknuo da nju ne treba u potpunosti isključiti, posebice ako bi je bilo moguće formirati bez podrške neke manje stranke.

'SPÖ je još 2004. godine donio odluku da neće koalirati s FPÖ-om, no dolaze nova vremena, koja nose i nove političke odluke. Napose je zanimljivo da upravo takva koalicija već funkcionira u Gradišću i to bez ijednog značajnijeg skandala. Stranke bi se na nacionalnoj razini morale suglasiti oko određenih tema poput Europe i ljudskih prava, ali bi mogle nesmetano ostvarivati svoje politike bez konkurencije u samoj vladi - SPÖ u području socijalnih politika, a FPÖ u području nacionalno osjetljivih politika i migracija. Njihovi birači bi vjerojatno na prvu teže prihvatili tu koaliciju, no ako bi zajedno kvalitetno upravljali zemljom te uspjeli izbalansirati svoje politike tako da istovremeno zadovolje svoje birače i ne naruše odnose u koaliciji, moguće da bi to bila jedna vrlo uspješna koalicija', zaključio je Bandov.