Austrijanci, njih 6,4 milijuna, u nedjelju izlaze na prijevremene izbore na kojima će, u epilogu velikog skandala, tzv. Ibizagatea, koji je u svibnju srušio vladajuću koaliciju Narodne i Slobodarske stranke, izabrati 183 nova člana Nacionalnog vijeća, donjeg doma državnog parlamenta
Vicekancelar iz Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Heinz-Christian Strache našao se u neobranom grožđu te je bio primoran podnijeti ostavku nakon što su mediji objavili tajnu videosnimku na kojoj je dotadašnji vođa ultradesnice nudio lažnoj nećakinji ruskog bogataša ugovore s državom u zamjenu za financijsku potporu njegovoj stranci.
Kancelar Sebastian Kurtz iz Narodne stranke (ÖVP) potom se ogradio od svojih koalicijskih partnera i, kako bi sanirao političku štetu, dan nakon Stracheove ostavke raspustio je koaliciju. Kurz je planirao voditi manjinsku vladu do izbora, ali u znak odmazde FPÖ ga je srušio uz pomoć oporbe, tako da do izbora zemlju vodi Brigitte Bierlein, privremena nestranačka kancelarka i prva žena na toj dužnosti u povijesti.
vezane vijesti
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će Kurz osvojiti novi mandat za formiranje vlade, no vjeruje se da neće imati dovoljnu podršku da je samostalno i formira. Zbog toga je ovih dana glavno pitanje u Austriji tko će mu biti novi koalicijski partner, a šest bi stranaka trebalo prijeći izborni prag od četiri posto.
Prema istraživanjima, birači su najskloniji obnavljanju koalicije Narodne i Slobodarske stranke. No ako Kurz ne želi ići u tom smjeru, onda mu preostaje da krene u sklapanje velike koalicije sa socijaldemokratima, što u Austriji nije rijetkost, ali je baš on odbacio takav koncept dolaskom na čelo Narodne stranke, kada se odlučio na desni zaokret i koaliciju s krajnjom desnicom. Treća opcija mu je da pokuša sastaviti nešto novo i do sada neviđeno, trodijelnu koaliciju sa Zelenima i Neosom.
Šest je glavnih igrača na austrijskom političkom tržištu
- Narodna stranka Austrije (ÖVP) – konzervativna, demokršćanska stranka desnog centra. Smatra se jednom od dvije najveće austrijske stranke, uz socijaldemokrate. Christian Kurz vodi je od svibnja 2017. godine.
- Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) - stranka lijevog centra. Od studenog 2018. godine vodi je Pamela Rendi-Wagner, prva žena na njenom čelu od osnivanja 1945. godine.
3. Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) - krajnja desnica, euroskeptici. Šef joj je od rujna 2019. Norbert Hofer, nakon što je Strache bio primoran odstupiti zbog skandala.
4. Zeleni – stranka lijevog centra, proeuropski orijentirana. Vodi je Werner Kogler od listopada 2017. godine.
5. Nova Austrija (NEOS) - liberalna stranka centra, proeuropski orijentirana. Osnovana je 2012. godine, a od lipnja 2018. godine vodi je Beate Meinl-Reisinger.
6. Jetz! (Sada!) Pilzova lista - mala lijeva, populistička i zelena stranka. Osnovao ju je u srpnju 2017. godine bivši član Zelenih Peter Pilz. Nova šefica joj je Maria Stern, a vodi je od kolovoza 2018. godine.
Istraživanja predviđaju da bi ÖVP trebao osvojiti oko 34 posto glasova. Ipak, posljednjih tjedana potpora narodnjacima lagano kopni, ali ne značajno - od početka kolovoza pali su za tri postotna boda. U kampanji su se usredotočili na promicanje sustava socijalne skrbi, političku transparentnost te na pitanje sigurnosti vanjskih granica EU-a. Kurz je u izbornoj kampanji ovog mjeseca rekao da je imigracija 'masovno' promijenila austrijsko društvo te da austrijski identitet treba sačuvati.
Socijaldemokrati (SPÖ) nisu profitirali od Ibizagatea, štoviše još su izgubili dva postotna boda od svibnja, kada je afera ugledala svjetlo dana i sada bilježe potporu od 22 posto građana. Stranka bi se mogla suočiti s najgorim izbornim rezultatom od osnivanja 1945. godine. U kampanji su se fokusirali na socijalna pitanja i klimatske promjene. Još uvijek prilično nova šefica stranke Pamela Rendi-Wagner cilja na srednju klasu obećavajući znatna smanjenja poreza i 1700 eura minimalne plaće.
Ono što je iznenađujuće to je da je FPÖ vrlo brzo vratio povjerenje i juriša na mjesto druge stranke u državi pušući za vratom SPÖ-u. Na trećem su mjestu s potporom od oko 20 posto glasova, što je za šest posto manje nego na redovnim izborima 2017. godine, ali i gotovo identično rejtingu u vrijeme afere Ibizagate. U kampanji su se pravdali time da njihove vođe nisu učinili ništa loše i da su im politički protivnici smjestili skandal.
Novi stranački šef Norbert Hofer, koji je tijesno izgubio od Alexandera Van der Bellena na predsjedničkim izborima 2016., izjavio je da želi 'staviti svoj biljeg' na stranku i vidjeti je ponovo u vladi, u obnovljenoj koaliciji s ÖVP-om. No pokazao je i veću ambiciju znakovito poručivši da se ne bori za stranku koja je trajno zadovoljna drugim ili trećim mjestom.
Zeleni će se s druge strane vjerojatno vratiti u parlament s 11 posto glasova, u usporedbi s njih 3,9 posto na posljednjim izborima 2017. godine. Izborni program stranke vrti se oko zaštite okoliša i porezne reforme. NEOS (Nova Austrija), koji je formiran u listopadu 2012., učvršćuje pozicije s osam posto, u odnosu na 5,1 posto otprije dvije godine. Glavna pitanja na koja se fokusirala ova stranka su reforma mirovinskog sustava, iskorištavanje potencijala kvalificiranih radnika koji žele migrirati, zaštita okoliša i klime te 'zelena slobodna trgovina'.
U suprotnom smjeru ide Jetzt (Sada), stranka koju je osnovao bivši zastupnik Zelenih Peter Pilz. Oni se vrte oko izbornog praga od četiri posto i mogli bi ostati bez svih svojih osam mjesta u parlamentu.
