Od srijede u podne Austrija je uvela nova pravila za ulazak izbjeglica na svoj teritorij, primajući samo one kojima se može utvrditi identitet, koji ne predstavljaju sigurnosni rizik i namjeravaju zatražiti azil u Austriji ili Njemačkoj. Austrijske restrikcije slijedit će Slovenija, čija vlada danas odlučuje o uvođenju recipročnih mjera na granici s Hrvatskom, uz očekivano određivanje limita za prijem migranata. Tim povodom tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić sazvao je presicu danas u 13 sati, najavivši da će i Hrvatska uvesti nova pravila za prijem izbjeglica iz Srbije
'Uz do sada tražene podatke bit će dodan podatak o tome traže li azil u Njemačkoj ili Austriji', izjavio je Ranko Ostojić, dodajući da će Hrvatska postupiti kao i ostale zemlje koje su 'dobile obavijest' te da će isto raditi i Srbija iz koje migranti ulaze u Hrvatsku. Preko Srbije od srijede mogu prelaziti samo migranti koji na srpsko-makedonskoj granici izraze namjeru tražiti azil u Austriji i Njemačkoj. Makedonija je u četvrtak ponovno otvorila svoju granicu s Grčkom za migrante, ali samo one koji su izjavili da žele tražiti azil u Austriji i Njemačkoj. Od utorka navečer, ta granica bila je blokirana, a šestotinjak migranata iz Sirije, Afganistana i Iraka na grčkoj strani granice čekali su ulazak u Makedoniju.
Priljev izbjeglica u Hrvatsku nastavljen je i noćas, a od ponoći do 9 sati u zemlju je ušlo 916 migranata. Od početka izbjegličke krize u Hrvatsku je ušlo 600.669 migranata. I dalje se očekuje velik pritisak izbjegličkog vala iz Srbije, poručio je jutros MUP.
Austrija je objavila da će u 2016. ograničiti broj tražitelja azila na manje od polovice onih koji su ga zatražili u prethodnoj godini. Oko 90.000 ljudi, što je više od jedan posto austrijskog stanovništva, zatražilo je azil u 2015. Limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije. Mjere će se u punom obimu početi primjenjivati od idućeg mjeseca, a odvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata počelo je već u srijedu. Strože mjere južnih susjeda osudila je Njemačka, poručivši da odluka Austrije 'ne pomaže' njemačkim naporima da se na europskoj razini postigne dogovor o kontroli izbjegličke krize i podršci Turskoj, odakle većina izbjeglica stiže u Europu.
Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner kazala je da je jedna od opcija deportiranje izbjeglica natrag u 'sigurne susjedne države'. Nizozemski premijer Mark Rutte, čija država trenutno predsjeda Vijećem EU-a, upozorio je da bi primjer Austrije mogle slijediti i ostale članice EU-a ukoliko Unija, uoči očekivanog proljetnog vala izbjeglica, ne krene provoditi dogovorenu zajedničku strategiju i drastično ne smanji broj tražitelja azila.
Ističući da je Europskoj uniji preostalo šest do osam tjedana za prevladavanje podjela oko upravljanja izbjegličkom krizom, Rutte je novinarima u Europskom parlamentu u Strasbourgu kazao da će se, ukoliko to propadne, 'morati razmisliti o planu B', ne precizirajući o kojem se planu radi.
Rok od šest do osam tjedana Rutte je spomenuo i na današnjem panelu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, dodajući kako vjeruje da se Schengen još uvijek može spasiti, ali Unija mora prethodno usuglasiti mehanizam koji će zamijeniti propali Dublinski sporazum, prema kojemu migranti moraju zatražiti azil u prvoj državi Europske unije u koju uđu.
