„Pristup Hrvatske, Bugarske i Rumunjske je još više relevantan danas, uzimajući u obzir migracijske i sigurnosne izazove s kojima se suočavamo", rekao je Avramopoulos, nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

"S Hrvatskim pridruženjem Schengenu bili bi još opremljeniji za suočavanje s tim izazovima“, poručio je povjerenik za migracije i dodao da Hrvatska ispunjava sve odgovornosti preuzete pristupanjem EU-u, a koje su "relevantne za pristupanje Schengenu".

Hrvatska u Schengenu je u interesu susjednih zemalja

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen, koja je donesena u utorak, nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

"Nadam se da će države članice poduzeti prave korake da Hrvatska uskoro postane članica Schengena“, kazao je Avramopoulos.

Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je "u interesu Hrvatske, svih susjednih zemalja i EU-a", rekao je povjerenik Europske komisije i dodao kako se "nada da će do toga uskoro doći".

Božinović: naša granica je sigurna

Avramopoulos je istaknuo da Hrvatska mora nastaviti na svim trenutnim djelovanjima u pogledu zaštite granice, "što uključuje visoku razinu nadziranja granica, a pogotovo one s BiH".

Ministar unutarnjih poslova istaknuo je da hrvatske vlasti nastavljaju raditi na "jačanju kapaciteta jer pitanje ispunjavanja, pogotovo kriterija vezanih za upravljanje vanjskim granicama u današnje vrijeme je, nešto što je očito priča kojoj se ne nazire kraj",

Božinović je istaknuo da bi se EU više trebala usredotočiti na balkansku rutu te je istaknuo da je problem s velikim brojem migranata u BiH i činjenica da "kroz istočnu granicu BiH, po svjedočenjima bosanskohercegovačkih dužnosnika, više manje bez ikakve kontrole ulaze migranti".

"Jačanje graničnih službi Bosne i Hercegovine jedini način da se taj pritisak smanji", istaknuo je Božinović i dodao da "što se tiče naše granice nema nikakvih bojazni".

"Dat ćemo svoj doprinos kako bi se EU što prije vratila normalnom funkcioniranju Schengena", dodao je.

Avramopoulos je kazao da je potrebno reformirati Dublinski sustav azila, prema kojemu migranti trebaju zatražiti azil u prvoj članici EU-a te da je potreban novi "pravedniji i balansiraniji Dablinski sporazum".

Italija i Grčka najviše su kritizirale Dablinski sporazum jer su prve zemlje EU-a u koje ulaze migranti, pa se postavlja pitanje može li doći do proširenja šengenskog prostora, bez reforme sustava prihvata azilanata.