"Kada je riječ o pridruživanju Schengenu, mi to ne uzimamo olako, nego pristupamo tom poslu pošteno i temeljito. Danas priznajemo i čestitamo Hrvatskoj na poslu koji je napravila", rekao je Avrampoulos, na konferenciji za novinare u Strasbourgu gdje je Komisija u utorak ocijenila da je Hrvatska spremna za ulazak u Schengen.

Komisija je objavila dokument pod nazivom "Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o verifikaciji pune provedbe schengenske stečevine od strane Hrvatske". U tom dokumentu analizirane su evaluacije provedene između lipnja 2016. i svibnja 2019., u kojima je ispitano kako Hrvatska primjenjuje schengenska pravila i standarde u nizu područja.

Komisija je već ranije bila pozitivno ocijenila i potvrdila potpunu primjenu schengenskih pravila u područjima zaštite podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike, politike vraćanja, schengenskog informacijskog sustava (SIS), vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, a u današnjoj se komunikaciji potvrđuje i da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje uvjeta za primjenu schengenskih pravila u području upravljanja vanjskim granicama.

Hrvatska će trebati nastaviti s radom kako bi osigurala dosljednu primjenu svih tekućih mjera u tom području. U prvom izvješću o upravljanju vanjskim granicama u svibnju 2016. Komisija je ustanovila nedostatke u nadzoru kopnene granice, te nedostatak osoblja za provedbu graničnih kontrola te glede infrastrukture u zračnim lukama i tada je zaključeno da Hrvatska u tom trenutku nije ispunjavala schengenske standarde.

Stručnjaci Komisije ponovno su posjetili granične prijelaze na kopnu i u zračnim lukama u studenom i prosincu 2017. Tada je zaključeno da su infrastukturni nedostatci u zračnim lukama uklonjeni, ali su i dalje postojali nedostatci na kopnenoj granici. Ustanovljeno je da nema dovoljno stalnog osoblja za kontrolu na kopnenim granicama te da sustav tehničkog nadzora granice s Bosnom i Hercegovinom nije uspostavljen.

Također je utvrđeno da postoji veliki broj prijeza za lokalni promet, nekoliko prekograničnih puteva nije bilo zatvoreno te je nedostajalo pasa tragača za nadzor granice. Uslijedila su daljnja poboljšanja i nakon nekoliko posjeta stručnjaka tijekom ove godine, Komisija je ocijenila da je Hrvatka poduzela mjera kako bi osigurala potrebne uvjete za provedbu schengenske stečevine u području upravljanja vanjskim granicama te zaključila da Hrvatska "treba nastaviti provoditi sve tekuće mjere, posebno kad je riječ o upravljanju vanjskim granicama, kako bi se osiguralo daljnje ispunjavanje tih uvjeta".

Kako bi ispunila zahtjeve i ispravila nedostatke koje je uočila Komisija, Hrvatska će, između ostaloga, imati 6339 postoja za graničnu kontrolu, 6300 graničnih policajca. Povjerenik Avramopoulos je rekao da će Hrvatska trebati zadržati visoku razinu nadzora vanjskih granica, posebice prema BiH.

Na pitanje znači li to da još uvijek postoje nedostatci na granici s BiH, Avramopoulos je rekao: "Naša je ocjena rezultat duge evaluacije i suradnje i mogu vam reći da su hrvatske vlasti vrlo odgovorne po ovom pitanju. One znaju da će kada postanu članica Schengena imati prava i velike obveze, a jedna od tih obveza je bolji nadzor naših zajedničkih, europskih vanjskih granica. Dakle, mi priznajemo da će Hrvatska raditi konzistetno na provedbi tekućih mjera, posebice u području upravljanja granicama":

Na novinarsko pitanje kako je na kolegiju povjerenika dočekan slovenski stav da sadašnja Komisija na kraju svoga mandata ne bi trebala davati ocjenu o tehničkoj spremnosti, Avramopoulos je rekao da su tehnički kriteriji isti za sve zemlje. "Razumijem da postoji zabrinutost, ali naša današnja poruka o ocjeni je vrlo jasna i utemeljena na vrlo dugom i vrlo objektivnom procesu nadzora i procjene", rekao je Avramopoulos, potvrdivši da je unutar Komisije bilo različitih stajališta o tom pitanju. "Da, bilo je različitih stajališta, ali ja sam sretan što pripadam kolegiju u kojem svi možemo imati svoje mišljenja. Međutim, najvažniji je rezultat ove rasprave, a ona je onakva kako sam ranije rekao", dodao je povjerenik.

Na pitanje slovenske novinarke kako gleda na mogućnost proširenja schengenskog prostora u svjetlu nedavne odluke Europskog vijeća da ne odobri pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Avramopoulos je rekao da se to "ne može predvidjeti". Istaknuo je da se ocjena Komisije ne odnosi na hrvatsko-slovensku granicu jer će to biti unutarnja granica unutar schengenskog prostora kada Hrvatska uđe.

"Razumijem da biste htjeli imati naše gledište o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu. Dakle, o arbitražnoj presudi naša je pozicija vrlo jasna i dobro poznata - nemamo komentara o pravnom postupku koji je u tijeku između dvije zemlje. Ovo je jasno bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije koje se ne odnosi na primjenu schengenskih pravila od strane Hrvatske", rekao je Avramopoulos.