Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja, od kojih su 22 države članice EU-a, a četiri to nisu.

Članice EU-a u šengenskom prostoru su Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska, a ostale europske zemlje koje su također dio Schengena su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

>>> Schengen - najpoznatije selo u Europi

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena.

Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.

Ocjena Europske komisije

"Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni", objavila je Komisija u priopćenju.

Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.

"Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske", kazao je u izjavi novinarima u Zagrebu premijer Andrej Plenković.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

"Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni", dodao je Plenković.

Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, odgovorio je da "ne želi spekulirati o preciznom datumu", ali drži da "nije realno" da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.

Pohvale

Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.

"Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena", rekao je, prema priopćenju, Juncker.

>>> Dobro došli u Schengen: Vrata na granici Hrvatske i Slovenije širom otvorena i nitko ih ne čuva

Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.

"Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati", rekao je. "Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite".

Stalne evaluacije

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.

Što će sve utjecati na trenutak hrvatskog službenog ulaska u Šengensku zonu

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je spor sa Slovenijom "bilateralnog karaktera".

"Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne", poručio je premijer.

Arbitraža

Slovenska vlada zadnjih mjeseci izražavala je dvojbe u to da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za ulazak u Šengen, a među argumentima koje je navela u tužbi protiv Hrvatske sudu EU u Luksemburgu zbog neprimjene arbitražne presude o granici napisala je da joj to onemogućava kontrolu šengenskog režima na moru, stvara teškoće za slovenske ribare, te da Hrvatska krši europsku pravnu regulativu.

Slovenska novinarka pitala je u utorak Plenkovića hoće li se pridržavati presude Europskog suda o arbitraži sa Slovenijom. Plenković je podsjetio da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa, jer je bio kompromitiran zbog slovenskog utjecaja na suce.

"Ušli smo u to u dobroj vjeri", kazao je Plenković i dodao da pitanje rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora nije "ključno pitanje".

"Nismo ni prvi ni zadnji koji imamo otvorena granična pitanja", kazao je Plenković i dodao da ih Hrvatska i Slovenija trebaju rješavati u dobrosusjedskom duhu.

"Protiv smo blokada, a za dijalog", kazao je.