Alijev optužuje francuskog predsjednika Macrona da je "napao i uvrijedio" Azerbajdžan.

Također je rekao da je francuski predsjednik zauzeo neprijateljski stav prema njegovoj zemlji, poručivši da je "jasno da u ovim okolnostima i s takvim stavom Francuska ne može bio dio mirovnog procesa između Azerbajdžana i Armenije".

U rujnu je izbio sukob između dviju bivših sovjetskih republika zbog više desetljeća starog spora oko enklave Nagorno Karabah (Gorski Karabah).

Ta je enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali uvelike naseljena i pod kontrolom etničkih Armenaca koji uživaju potporu Erevana.

Armenija optužuje Azerbajdžan da je zauzeo teritorij unutar granica enklave.

Prekid vatre je dogovoren krajem rujna, a prošli mjesec su dvije strane u Pragu pristale da se na granici uspostavi civilna misiju EU-a.

Alijev sada opružuje armenskog premijera Nikola Pašinjana da pokušava potkopati narednu fazu pregovora gurajući Macrona za posrednika.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova kratko je objavilo da želi zadržati "Format iz Praga" koji uključuje Macrona i Michela.

Također odbacije optužbe da Erevan želi osujetiti mirovne pregovore, navodeći da ta tvrdnja "nema nikakve veze s realnošću".

Macron je u telefonskom razgovoru s Pašinjanom dao potporu suverenosti Armenije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je u petak rekao da je Moskva, koja je 2020. u spomenutom području rasporedila 5000 pripadnika za održavanje mira nakon šestotjednog rata, spremna posredovati, ali da nema konkretnih planova za sastanak dvojice čelnika u Moskvi.