'Dugi covid može trajati mjesecima, a potencijalno i godinama, čak se može očekivati da ćemo u skorije vrijeme govoriti o posljedicama koje katkad mogu prouzročiti invaliditet', navode Capak i Bubaš u predgovoru novog postcovid vodiča. Ukratko, dugi covid podrazumijeva različite zdravstvene smetnje koje utječu na kvalitetu života, od radnog do privatnog okružja, prisutne i nakon preboljenja covida. Vrlo često simptomi s vremenom nestaju, ali mogu trajati tjednima, pa i mjesecima.

Procjenjuje da 13,3 posto osoba ima simptome dugog covida mjesec dana nakon preboljenja, a 2,5 posto osoba ima dugi covid tri ili više mjeseci nakon preboljenja. Simptomi su najdulje trajali među hospitaliziranim pacijentima: njih više od 30 posto imali su dugi covid po šest i više mjeseci nakon preboljenja.

U ovom trenutku znanstvenici još uče u kojoj su mjeri određene skupine ljudi izložene većem riziku te koliki je utjecaj novih varijanti virusa na pojavu simptoma dugog covida. Ipak, neke su spoznaje već dostupne: istraživanja pokazuju da je dugi covid češći ne samo u osoba koje su imale teži oblik bolesti, posebno onih hospitaliziranih i liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja, već i u kroničnih bolesnika, necijepljenih osoba i onih koje su tijekom ili nakon covida preboljele i multisistemski upalni sindrom (MIS).

Smetnje koje katkad traju i nakon covida, prema učestalosti, su sljedeće: dispneja ili otežano disanje (21 posto), umor (17 posto), slabost nakon napora i/ili nepodnošenje napora (15 posto), kašalj (10 posto), poremećaj osjeta njuha i okusa (osam posto), oštećena dnevna funkcija i pokretljivost (sedam posto), glavobolja (četiri posto), nesanica i druge poteškoće sa spavanjem te bol (tri posto), 'zamagljen mozak', kognitivno oštećenje (dva posto), nepravilan ritam srca i/ili ubrzan rad srca te promjene raspoloženja (jedan posto). U manje od jedan posto slučajeva prijavljeni su bol u zglobovima, trnci, žmarci, 'mravinjanje', proljev/problemi s probavom, omaglica, bol u trbuhu i vrućica.

Ljudi koji su u početku imali blage simptome također mogu imati dugotrajne probleme sa zdravljem i oporavkom, navode autori vodiča. S obzirom na to da ne postoji test za dijagnosticiranje stanja nakon covida, a ljudi mogu imati širok raspon simptoma koji bi mogli biti posljedica drugih zdravstvenih problema, prepoznavanje stanja nakon covida može biti otežano. Liječnik uzima u obzir povijest bolesti, uključujući pozitivan test, kliničku sliku bolesti i pregleda, pa i postojanje rizičnog kontakta sa zaraženom osobom.

Još se proučavaju razlozi zbog kojih zaraza koronavirusom uzrokuje dugi covid. Do sada su najčešće prijavljeni simptomi bol u prsima (do 89 posto), umor (do 65 posto), otežano disanje (do 61 posto), suh ili produktivni kašalj (do 59 posto), kognitivna disfunkcija i poremećaj pamćenja (do 57,1 posto), bol u zglobovima (do 54,7 posto), poremećaji spavanja (do 53 posto), bolovi u mišićima (do 50,6 posto) i funkcionalna oštećenja (do 50 posto).

Capak i Bubaš konstatiraju da je važno već tijekom oporavka od covida početi nadoknađivati potrošene tjelesne zalihe vitamina i minerala te mišićne mase. U tome su ključni pravilna prehrana - osobito mediteranska, uz manje i češće obroke - pravodobna hidratacija (2,5 do tri litre tekućine na dan konzumacijom vode, mlijeka, voćnih sokova, juhe, sportskih napitaka i čaja) i dodaci prehrani.

Povratak na posao i prilagodba

'Trajni simptomi poput kratkog daha, umora, slabe koncentracije i anksioznosti mogu otežati povratak na posao. Što ste dulje bolesni, to vam može biti teže vratiti se na posao. Obavljanje radnih zadaća u sklopu vašeg zanimanja te povratak na posao korisni su za vaše mentalno i fizičko zdravlje čak i ako imate utvrđeni poremećaj zdravstvenog stanja za koji se očekuje da će trajati dulje vrijeme', navode autori.

Ako se osoba ne osjeća dovoljno spremna za povratak na posao, može razgovarati sa svojim liječnikom opće prakse i/ili specijalistom medicine rada, kao i sa svojim nadređenim. Poslodavac bi trebao biti spreman uvesti privremenu prilagodbu na radnome mjestu kako bi pomogao svom djelatniku temeljem savjetovanja s mjerodavnim specijalistom medicine rada. Promjene mogu uključivati postupan povratak na posao, prilagodljivo radno vrijeme ili obavljanje dijela poslova od kuće; uzimanje češćih kraćih stanki tijekom rada, pa i postavljanje rampe za korisnika invalidskih kolica u slučaju potrebe.

>>> Ažurirano izdanje 'Povratak zdravlja i snage nakon covida-19' možete pročitati u dokumentu u nastavku.