Neovisno o oslobađajućim presudama hrvatskim generalima u Haagu, 'izlaznom strategijom' Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju predviđeno je ustupanje dokaza i svih prikupljenih materijala lokalnim pravosudnim sustavima kako bi mogli nastaviti progon ratnih zločina. Odnosi se to i na zločine počinjene na području Hrvatske, pa i nakon akcije Oluja. Odvjetnici u Hrvatskoj smatraju da DORH može preuzeti taj zadatak, no i pitaju zašto se s nekim slučajevima nisu suočili i prije
Dan nakon što su iz Srbije stigle najave o mogućem aktiviranju šest novih slučajeva za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj, ponajprije u akciji Oluja, te da će se tražiti dostava dokaza koje su prikupili haški istražitelji, i iz Haaga je stigla potvrda kako će se 'pravosudnim vlastima u bivšoj Jugoslaviji dati na raspolaganje dokazi koje je prikupilo tužiteljstvo'.
Konkretno, glavni haški tužitelj Serge Brammertz je poručio da će tako 'domaćem pravosuđu omogućiti krivično gonjenje zločina počinjenih u vezi s operacijom Oluja'. 'Vjerujem da će pravosudne vlasti u Hrvatskoj biti dorasle svojim obavezama', poručio je Brammertz.
Odvjetnik Luka Mišetić, iza kojeg je uspješno dobivena pravna bitka u oslobađanju generala Ante Gotovine, smatra da 'Državno odvjetništvo RH svakako može preuzeti zahtjevnu ulogu i da je hrvatsko pravosuđe spremno suočiti se s procesuiranjem ratnih zločina'. Podsjeća i da se na hrvatskim sudovima već vode brojni postupci te tvrdi kako 'ne vidi da DORH provodi politiku neprocesuiranja ratnih zločina'.
'Hrvatska je, po onome što znam, jedina država u Europi koja je nakon Drugog svjetskog rata osudila bilo kojeg svog generala, čak je i pravomoćno osudila više od jednog svog generala za ratne zločine', navodi Mišetić.
Odvjetnik Veljko Miljević podsjeća da Brammertzove najave nisu ništa novo, nego dio 'izlazne strategije' po kojoj se 'sve ono što se ne obuhvati u Haagu, a da ne bi propali dokumenti i dokazi koji su pribavljeni, dostavlja nacionalnim pravosudnim sustavima da to riješe'.
'U tom pravcu je točna izjava srpskog tužitelja Slobodana Vukičevića koja se ovdje ismijava, a koji kaže da su oni čekali da se završi proces Gotovina – Markač zato što Haag ima prednost, pa ako se ne obuhvati nešto, onda se i nacionalna zakonodavstva mogu baviti određenim predmetima', konstatira Miljević.
Iz srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine naveli su i na koje slučajeve misle. Oni se odnose na mjesta Kijaniu kojima je navodno ubijeno 14 srpskih civila, Mali Alan u kojem je ranjen, a zatim i zarobljen 21 pripadnik oružanih snaga tzv. RSK (od kojih su neki ubijeni nakon zarobljavanja), potom navodno ubojstvo devet hendikepiranih osoba u Dvoru na Uni, istrage oko smrti 13 žrtava iz Gospića, dvije u Donjem Lapcu, sedam u Udbini, 17 u Vrhovinama i dvije u Plitvičkim Jezerima, zatim ubojstva u Petrinji te navodnog granatiranja kolone izbjeglica kod Vrginmosta
Na upit jesu li pravosudni sustavi u regiji spremni uhvatiti se u koštac s tim, ali i drugim predmetima ratnih zločina napodručju bivše Jugoslavije, odvjetnik Miljević odgovara: 'Da su bili sposobni, obavili bi to odavno.'
Po njemu, spomenuti će 'morati barem fingirati da se nešto radi' te upućuje kritiku tužiteljima i sudovima na području Hrvatske, BiH i Srbije da su od 1995. godine morali biti znatno učinkovitiji. 'Trebali su u okviru svojih nadležnosti već odavno završiti procese, a ne sad ih započinjati', poručuje Miljević.
Kolega mu Luka Mišetić upozorava da su slučajevi zločina koji su se dogodili u vrijeme i nakon Oluje 'jako složeni' te napominje da je samo u predmetu koji je prije nekoliko dana okončan 'tužiteljstvo u Haagu od 320 optužbi za pojedinačna ubojstva samo u Sektoru Jug uspjelo dokazati 44 ubojstva'
U izlaznoj strategiji suda tih 280 slučajeva, koje haško tužiteljstvo nije uspjelo dokazati, vraćaju se DORH-u. Kada bi DORH na brzinu krenuo u podizanje optužnica, a nema boljih dokaza nego što ih je imalo haško tužiteljstvo, postoji realna mogućnost da oni koji su optuženi budu i oslobođeni. Kad se pravomoćno oslobode, ne može ih se više procesuirati', ukazuje Mišetić.
I dalje, baš kao što se to može čuti i u državnom vrhu, među ministrima, ali i nevladinim udrugama i pojedincima, ponavlja činjenicu da su se 'ubojstva dogodila i moraju biti procesuirana', no poziva na oprez. 'Kad tužiteljstvo odluči to procesuirati, stvarno mora biti sigurno da ima nešto bolje nego što je to imalo haško tužiteljstvo. Ako nemaju – puno riskiraju', tvrdi Mišetić.
Na kraju iz DORH-a je potvrđeno da su od haškog tužiteljstva zatražili cijelu dokumentaciju iz postupka protiv trojice oslobođenih generala uz najavu da će im ti dokazi trebati u 'daljnjim postupanjima' u slučajevima ratnih zločina u kojima već postupaju nadležna županijska državna odvjetništva.
