Savjetnica britanske vlade za zdravlje prof. Dame Sally Davies upozorila je 2013. da rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja prijetnju čovječanstvu sličnu kao i globalno zatopljenje ili terorizam te da bi se uskoro mogli naći u postantibiotskom svijetu u kojem bi i najobičnije rane, posjekotine i infekcije mogle postati smrtonosne.

Prof dr. sc. Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević iste je godine rekla da se Hrvatskoj crno piše jer je pri vrhu europskih zemalja po korištenju antibiotika, a time i po broju bakterija koje su otporne na njih.

Međutim jedna nova studija otkrila je da bakterije imaju gene za rezistenciju na antibiotike čak i u populacijama koje nikada nisu bile izložene antibioticima, primjerice u plemenu Yanomami na jugu Venezuele koje je izolirano od drugih društava već više od 11.000 godina.

U studiji objavljenoj u novom broju časopisa Science Advances autori pišu da su populacije mikroba na koži, u ustima i u crijevima pripadnika ovog plemena mnogo raznovrsnije od bakterija na stanovnicima SAD-a i Europe.

'Ovi ljudi nisu bili izloženi suvremenim antibioticima. Oni su jedino mogli unijeti antibiotike preko bakterija u tlu koje su prirodni sastojak lijekova', rekla je Erica Pehrsson s Washington Universityja.

'Međutim uspjeli smo identificirati nekoliko gena u bakterijama njihovog izmeta i iz uzoraka uzetih iz usta koji su deaktivirali polusintetičke i sintetičke lijekove', dodala je.

Tisućama godina prije nego što su ljudi počeli koristiti antibiotike, bakterije u tlu počele su stvarati prirodne antibiotike kako bi uništile svoje suparnike. Mikrobi su pak razvili mehanizme zaštite od prirodnih antibiotika i stekli gene za otpornost na njih kroz tzv. horizontalni prijenos gena među sobom (prijenos koji se ne odvija kroz razmnožavanje s roditelja na potomstvo nego među odraslim jedinkama). Ovaj proces dodatno je ubrzan masovnom upotrebom antibiotika posljednjih desetljeća.

Suvremeni antibiotici uspješno su uništili bakterije koje su stručnjaci uzeli u uzorcima pripadnika plemena. No podrobnije analize pokazale su da su te bakterije već imale gene koji će im omogućiti da vrlo brzo razviju rezistenciju na njih, među ostalim i na treću i četvrtu generaciju cefalosporina koji se koriste za borbu protiv najtežih upala.

Znanstvenike je ozbiljno uznemirila činjenica da su bakterije otkrivene u plemenu imale gene koji su mogli deaktivirati suvremene umjetne lijekove. Pretpostavljaju da su ovi mehanizmi stjecanja rezistencije prirodno svojstvo većine bakterija te da oni samo čekaju da se aktiviraju kada se bakterije nađu na udaru antibiotika.

Suvoditeljica studije dr. sc. Maria Dominguez-Bello iz New York University Langone Medical Centera kaže da njihovi rezultati, među ostalim, ukazuju da postoji povezanost između smanjene raznolikosti bakterija, industrijske prehrane i suvremenih antibiotika s jedne strane te naglog rasta imunoloških i metaboličkih bolesti poput pretilosti, astme, alergija i dijabetesa s druge.

'Vjerujemo da se nešto događa u okolišu posljednjih 30 godina što pokreće ove bolesti, a mislimo da bi u priču mogao biti uključen mikrobiom', dodala je.

Dominguez-Bello kaže da znanost iz godine u godinu sve jasnije prepoznaje zdravstveni značaj trilijuna korisnih bakterija koje žive na tijelu i u njemu.

Stručnjaci se stoga nadaju da bi usporedbom bakterija u organizmima ljudi izloženih antibioticima u razvijenim zemljama s bakterijama Indijanaca mogli otkriti neke terapije koje bi ublažile neravnotežu u mikrobiomu koja danas postaje uzrokom brojnih bolesti.