Baltičke zemlje u subotu bi se trebale potpuno isključiti iz energetske mreže BRELL, pod kontrolom Moskve, prije nego što u nedjelju dovrše povezivanje s europskim elektroenergetskim sustavom, navodi CNBC.

Ovaj se potez smatra ključnim korakom za jačanje njihovih elektroenergetskih sustava, osiguravanje energetske neovisnosti i sigurnosti te uklanjanje ostataka povezanosti baltičkih država s Rusijom i u postsovjetskom razdoblju.

Gert Auväärt, voditelj estonskog Centra za kibernetičku sigurnost, izjavio je za CNBC da Estonija blisko surađuje sa susjedima u području kibernetičke sigurnosti kako bi se pripremili za moguće rizike tijekom odvajanja.

Pomno planirana tranzicija

'Tranzicija je pomno planirana, a stručnjaci procjenjuju da je mala vjerojatnost ozbiljnih problema. Ipak, Rusija bi mogla pokušati iskoristiti ovo razdoblje za stvaranje neizvjesnosti', rekao je u izjavi.

'Zahvaljujući snažnoj nacionalnoj i međunarodnoj suradnji, Estonija je dobro pripremljena čak i za najgore moguće scenarije – iako to ne znači da će se prijetnje nužno ostvariti', dodao je.

Ostaje vidjeti hoće li Rusija dopustiti da trenutna desinkronizacija Baltika od BRELL-a – akronima za Bjelorusiju, Rusiju, Estoniju, Latviju i Litvu, temeljenog na njihovom sporazumu iz 2001. o sinkronizaciji energetskih mreža – prođe bez odgovora.

Vlasti ozbiljno strahuju od ruske odmazde

Baltička ministarstva energetike i operateri prijenosnih sustava, poput estonskog Eleringa, ozbiljno shvaćaju mogućnost ruske odmazde. 'Pripreme su dovršene, a mi smo spremni za desinkronizaciju', izjavio je Kalle Kilk, čelnik Eleringa, u četvrtak, opisujući ovaj proces kao 'jedinstven poduhvat u novijoj povijesti energetike, s obzirom na njegovu veličinu i složenost'.

'Iako velike tehničke promjene uvijek nose određene rizike, temeljito smo ih analizirali i izradili odgovarajuće akcijske planove. Za prosječnog potrošača električne energije prijelaz bi trebao proći neprimjetno.'

'Međutim ono što se ne može sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti jest situacija u kojoj se energija koristi kao oružje. Dakle opasnost ne leži toliko u samom isključenju s ruske mreže, jer smo se na to godinama pripremali, već u mogućim daljnjim prijetnjama povezanim s ruskom elektroenergetskom infrastrukturom', upozorio je Kilk.

Odbrojavanje do energetske neovisnosti

Estonija, Latvija i Litva pridružile su se Europskoj uniji 2004., što je označilo prekretnicu u njihovim odnosima s Rusijom. Od tada su radile na usklađivanju svojih električnih mreža s ostatkom EU-a. Unija im je osigurala više od 1,2 milijarde eura bespovratnih sredstava za sinkronizaciju, a ona se smatra strateškim prioritetom.

Osjećaj hitnosti za postupak odvajanja od ruske mreže ubrzan je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Sukob je potaknuo strah među bivšim sovjetskim republikama, uključujući baltičke države, da bi se i one mogle suočiti s ruskom agresijom u budućnosti.

Kontinuirano korištenje energetske infrastrukture iz sovjetskog doba u Litvi, Latviji i Estoniji smatralo se izvorom nesigurnosti zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla proizvoljno prekinuti im opskrbu električnom energijom.

Hibridne prijetnje na prvoj liniji

Baltičke države nalaze se na 'prvoj liniji' s Rusijom i njezinom saveznicom Bjelorusijom (Latvija graniči s obje zemlje, Estonija s Rusijom dok Litva dijeli granicu s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingradom). Njihov status bivših sovjetskih republika čini ih metom za hibridne prijetnje, a one uključuju kibernetičke napade te navodne sabotaže energetskih i komunikacijskih kabela ispod Baltičkog mora.

Kibernetički napadi na Estoniju porasli su 2022. godine, nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, istaknuo je Auväärt za CNBC.

'Niz akcija kretao se od DDoS napada, koje su vodili haktivisti, do sofisticiranijih ciljanih operacija protiv vladinih agencija i privatnih poduzeća. Iako je Estonija postala vješta u suzbijanju tih prijetnji, ukupna razina rizika i dalje je visoka. Često je teško utvrditi je li neprijateljska kibernetička aktivnost povezana s određenim događajima ili je dio šire strategije', upozorio je.

Odvajanje je potez koji nosi jaku simboliku

Iako su energetski sustavi Baltika i Rusije ostali povezani i nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., planirano odvajanje više od tri desetljeća kasnije ima veliko simbolično i praktično značenje.

'Ovaj potez baltičkih država vrhunac je višegodišnjih napora, vrijednih više milijardi eura, u razdvajanju kritične energetske infrastrukture od mreža iz sovjetskog doba, smatranih izvorom nesigurnosti', rekao je Andrius Tursa, savjetnik za srednju i istočnu Europu u konzultantskoj tvrtki Teneo, u izjavi poslanom e-poštom.