Da bi se moglo prijaviti za pomoć, potrebno je da vlasnik nekretnine ima prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine za koju traži dodjelu pomoći te da on ili njegov bračni ili izvanbračni drug te druga osoba koja je po posebnim propisima izjednačena s bračnim drugom u vlasništvu nemaju drugu nekretninu na području Grada Zagreba.

Također, navodi se u Zaključku, potrebno je da se radi o oštećenju iznad 30 posto vrijednosti nekretnine te da je ista prijavljena u Registar šteta. U slučaju da je više suvlasnika nekretnine, pravo na novčanu pomoć i subvenciju kamata može ostvariti samo jedan od suvlasnika.

Kriteriji bodovanja određeni su temeljem nekoliko faktora, od toga je li podnositelj socijalni slučaj, hrvatski branitelj, samohrani roditelj, koliko je članova kućanstva, ima li u njemu osoba s invaliditetom...

Nakon što prikupe svu potrebnu papirologiju gradski Ured za gospodarstvo će izračunati iznos novčane pomoći u visini 30 posto od procijenjenog iznosa štete, ali ne više od 50 tisuća kuna.

Gradonačelnik će utvrditi listu temeljem koje će se s korisnicima sklapati ugovori o dodjeli novčane pomoći, a prilikom sklapanja ugovora korisnici su dužni dostaviti solemniziranu bjanko zadužnicu na iznos do 50 tisuća kuna.

U zaključku se napominje da će svi koji dobiju sredstva morati dostaviti dokaze o namjenskom korištenju sredstava 180 dana od dana isplate, a Ured će metodom uzorka provoditi kontrolu na licu mjesta.

Što se tiče kredita, Grad će subvencionirati kamate na njih u iznosu od dva posto fiksno godišnje za razdoblje od pet godina. Iznos kredita za koje će se subvencionirati kamata ne može biti veći od procijenjenog iznosa štete dok će konačnu odluku o odobravanju kredita donijeti banka.

Posjetimo, u najjačem potresu u posljednjih 140 godina, koji je 22. ožujka prodrmao Zagreb, u Registar šteta prijavljeno je 30.500 šteta od potresa, od čega se 25.550 odnosi na fizičke, a 5158 na pravne osobe. Od ukupnog broja, 28.087 otpada na obiteljske kuće i višestambene građevine. Iako su građani očekivali da će zakon, kojim je trebalo sve urediti, biti donesen prije raspuštanja Sabora, to se nije dogodilo, a dobar dio njih čije su zgrade i kuće dobile crvenu naljepnicu još uvijek je smješten u studentskom domu Cvjetno naselje.