Hrvatske banke protive se uvođenju posebnog poreza na aktivu banaka. Radi se o porezu solidarnosti čije uvođenje, po uzoru na austrijski primjer, predlaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivan Lovrinović
Rezultat provođenja takve ideje u Hrvatskoj bio bi, smatra glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević, dodatno povećanje fiskalnog opterećenja privatnog sektora, što bi smanjilo konkurentnost privatnog sektora i otežalo proces izlaska iz recesije, piše Slobodna Dalmacija
Također, dodaje, zaustavio bi se proces snižavanja kamatnih stopa na kredite. Starčević tvrdi kako se ideja o uvođenju posebnog poreza za banke javila u onim državama koje su aktivno sudjelovale u spašavanju banaka kojima je za vrijeme krize prijetio rizik od insolventnosti i bankrota kao što je to činila Austrija.
- Zbog važnosti takvih banaka za stabilnost financijskog sustava, te države su se odlučile na intervenciju kojom su ih stabilizirale - kaže Starčević.
On dodaje kako je sa stajališta države koja je usmjerila značajna sredstva u održanje poslovanja posrnulih banaka postavlja logičan zahtjev za oduzimanje dijela dobiti banaka nakon oporavka koji bi se koristio za formiranje stabilizacijskog fonda iz kojega bi se financirale intervencije u budućim krizama financijskog tržišta.
U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju kako sve treba promatrati u kontekstu lokalnog gospodarskog okruženja te također ističu kako je Austrija u razdoblju krize pomogla svoje banke zbog čega može opravdano tražiti i nešto zauzvrat.
Dodaju također kako u Hrvatskoj, zahvaljujući nizu razloga, nije niti došlo do financijske krize.
- U drugim zemljama države su pomagale banke, a kod nas su upravo banke unošenjem svježeg kapitala na vrhuncu krize pomogle normalno funkcioniranje države - ističu iz HUB-a te dodaju kako je upravo sada krajnje vrijeme da politika poduzme odlučne poteze za zdrave temelje gospodarstva.
Iz HUB-a demantiraju napise prema kojima su domaće banke u prošloj godini imale pet milijarda kuna dobiti. Banke su 2009. godinu, ističu iz HUB-a, završile s 3,439 milijarda kuna dobiti, što je gotovo 27 posto manje nego u 2008.
Dodaju također kako će, unatoč padu dobiti i pogoršanju njenoga odnosa prema uloženom kapitalu, dobit banaka u ovoj godini biti dovoljna za pozitivno poslovanje i formiranje potrebnih rezervi za problematične plasmane.
